Dok su uređivali park u predgrađu Soluna i postavljali klupe u sklopu novog projekta uređenja okoliša, lokalni radnici nisu ni mogli zamisliti da će pronaći masovnu grobnicu s posmrtnim ostacima 33 osobe, prvu iz poslijeratnog razdoblja u Grčkoj.
Bio je to običan radni dan na terenu sve dok bager nije otkrio bijelu lubanju. Radnici su ugasili strojeve i uhvatili se lopate, nakon čega su isplivali kosturi iz doba Grčkog građanskog rata.
U konačnici, na neoznačenom groblju u blizini bizantske tvrđave Yedi Kule, nekadašnjeg zatvora, pronađeni su kosturi čak 33 osobe.
Pogubljenja u tvrđavi
Nadzorni inženjer Haris Charismiadis posvjedočio je da su u lubanjama pronađeni ostaci od metaka, dok su u blizini tijela iskopali osobne predmete poput ženske cipele, torbice i prstena, prenosi 24 Ur.
Yedi Kula bila je zatvor u kojem su mučeni i ubijani komunistički simpatizeri tijekom Grčkog građanskog rata između 1946. i 1949. godine.
Povjesničar Spyros Kouzinopoulos, rodom iz Soluna, godinama je proučavao pogubljena u Yedi Kuleu i pisao o ponižavajućim praksama koje su zatvorenici trpjeli u posljednjim satima života.
Nakon što bi im sud izrekao smrtnu presudu, osuđenike su odvodili u samicu u kojoj se jedva moglo stajati. Mnogi bi svoje posljednje trenutke na životu iskoristiti kako bi pisali pisma svojim najmilijima. U zoru bi glavni stražar i još dvojica odveli zatvorenika i predali ga streljačkom vodu. Većinu su ukrcali na kamione kako bi izbjegli pozornost javnost.
Nekad su ih u smrt vodili i pješice.
Pozadina građanskog rata
Većina žrtava bile su jedva punoljetne osobe, koje je povjesničar nazivao "cvijećem svoje generacije". Dvije 17-godišnje učenice, Efpraxia Nikolaidou i Eva Kourouzidou, navodno su pogubljene dok su nosile uniforme, piše AP.
Povjesničari i Grčka komunistička partija navode da je u kuli pogubljeno oko 400 zatvorenika koji su tamo bili zatočeni. Vjeruje se da su na početku Hladnog rata poginuli deseci tisuća ljudi u sukobima između vladinih snaga s podrškom Zapada i ljevičarskih pobunjenika, odnosno brutalnom sukobu koje su obilježili atentati, otmice djece i masovna raseljavanja.
Za obitelji ubijenih Grka, otkrivanje ove masovne grobnice ujedno je otvorilo brojne nezacijeljene rane koje i danas bole.
Otkako je otkrivena, potomci žrtava donose cvijeće na mjesto gdje su pronađeni njihovi preci i od vlasti traže da provedu DNK analize kako bi se potvrdilo jesu li tamo njihovi djedovi, pradjedovi i drugi članovi obitelji.
Među ubijenima 1940-ih bio je i 19-godišnji Agapios Sachinis kojeg su vlasti pogubile jer se odbio odreći svojih političkih uvjerenja. Ako se ispostavi da je među pronađenim kosturima i ono Agapiosa, njegov nećak, koji je dobio ime po njemu, planira ga kremirati i urnu zadržati kod kuće. "Želim ga blizu sebe, barem dok sam živ", naveo je.
Grčki građanski rat počeo je nakon Drugog svjetskog rata i trajao od 1946. do 1949. te ostavio snažne tragove na tamošnje građane. Dokumenti o poslijeratnim pogubljenjima nisu objavljeni, a niti jedna politička stranka do sada nije radila na otkrivanju navodne masovne grobnice.
POGLEDAJTE VIDEO: Mrtva tijela nabacana na hrpe, odrasli ljudi kao kosturi: Donosimo reportažu iz Auschwitza
