Njemačka u sljedećih 40 godina treba 260.000 useljenika godišnje kako bi nadoknadila manjak radne snage, proizlazi iz jedne studije Zaklade Bertelsmann objavljene u utorak.
"Njemačka je u budućnosti ovisna ne samo o useljenicima iz zemalja Europske unije nego i izvan", stoji u studiji Zaklade Bertelsmann. U protivnom će se, kako nadalje stoji u studiji, broj zaposlenih u Njemačkoj do 2060. smanjiti za 13 milijuna.
Prepolovljen broj useljenika iz zemalja EU-a
Prema studiji koju su za Zakladu Bertelsman proveli Institut za istraživanje tržišta rada i Visoka škola u Coburgu, broj useljenika iz zemalja Europske unije bi sa sadašnjih 250.000 godišnje mogao u sljedećim godinama biti prepolovljen. Stoga se Njemačka mora pojačano orijentirati prema useljenicima izvan Europske unije.
"Trenutačno svega 38.000 stručnjaka godišnje dolazi iz zemalja koje nisu članice EU-a. Taj broj bi se trebao povećati na 150.000", stoji u studiji.
Razlog drastičnog smanjenja stručnjaka
Kao jedan od glavnih razloga drastičnog smanjenje stručnjaka se navodi odlazak u mirovinu generacije tzv. baby-boomera koji su rođeni između sredine pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Studija već polazi od toga da će granica za odlazak u mirovinu biti podignuta na 70 godina i da će se ujednačiti broj muškaraca i žena koji rade. Studija političarima sugerira da se zakon o useljavanju stručne radne snage, koji je trenutačno u parlamentarnoj proceduri, što prije počne primjenjivati punom snagom.
Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) koja zajedno s demokršćanskom Unijom CDU/CSU sudjeluje u radu vlade, apelirala je na koalicijskog partnera da ubrza stupanje useljeničkog zakona, koji je u kabinetu prihvaćen potkraj prošle godine, na snagu.
Nedostaje i radnika sa srednjom stručnom spremom
Prema informacijama Savezne agencije za zapošljavanje, Njemačkoj osim visokokvalificiranih stručnjaka nedostaju radnici sa srednjom stručnom spremom u tehničkom i građevinskom sektoru.
Pripadnici desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) koja se protivi svakom obliku useljavanja, odbacili su zahtjeve za pojačanim useljavanjem i ukazali na 2,1 milijun nezaposlenih u Njemačkoj koje bi, prema AfD-u, trebalo integrirati na tržište rada.
