- 298. dan rata u Ukrajini
- U Minsku se sastaju Putin i Lukašenko
- Ukrajinska protuzračna obrana oborila devet dronova
- Ruske trupe u Bjelorusiji započinju vježbe
- Zelenskij od Zapada traži više naoružanja
- Velika eksplozija i požar u ruskom plinskom postrojenju
- Zaharova: Rusija i SAD su na rubu izravnog sukoba
- EU odredila gornju cijenu plina
Tijek događaja:
Putin naredio jačanje ruskih granica
23:00 - Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je nove mjere za suzbijanje neistomišljenika i jačanje granica svoje zemlje. Sigurnosne službe dobile su upute da brane stanovnike onoga što je Putin nazvao "novim regijama Rusije" u Ukrajini - onima koje je Moskva pripojila u rujnu.
Također je naredio posebnim službama da drže pod kontrolom masovna okupljanja i strateške infrastrukturne objekte, navodi ruska novinska agencija RIA.
Putin je rekao da će biti "žestokog suprotstavljanja" izdajicama i špijunima koji rade protiv Rusije. "Situacija u regijama DNR, LNR, Herson i Zaporižja je izuzetno teška, snage sigurnosti u novim regijama Rusije moraju učiniti sve kako bi osigurale maksimalnu sigurnost, poštivanje prava i slobodu građana", rekao je Putin.
Također je zatražio veću aktivnost granične službe FSB-a, nazivajući granicu "najvažnijom, ključnom granicom za osiguranje sigurnosti zemlje".
Bivši Putinov savjetnik: Umislio je mesijanske osjećaje, misli da mu Bog daje zadatke
22:05 - Ako se Putinu dozvoli da završi 'posao u Ukrajini', krenut će na Moldaviju, Bjelorusija je već okupirana, prijeći će na baltičke zemlje, Poljsku, ići će dalje na Zapad, rekao je za N1 ekonomist i bivši bliski suradnik Vladimira Putina Andrej Ilarionov. Istaknuo je da korijene Putinove politike možemo pronaći u ranim godinama njegove vladavine.
“U centru pažnje je ovaj imperijalistički rat koji Putin i dalje vodi, ali i imperijalistička politika prema Gruziji, Moldaviji i drugim zemljama. To je rat i protiv Europe i svijeta i civiliziranih naroda. Započeo je ovaj rat napadom na pojas Tuzla u Kerčkim vratima u rujnu 2003., to je bila jasna indikacija onoga što slijedi. Ovo sve što se događa, nastavak je njegove imperijalističke želje da uzme teritorij drugih država”, kaže Ilarionov.
Na pitanje, što ga je natjeralo da krene u invaziju na Ukrajinu, bivši savjetnik kaže da je Putin “umislio neke mesijanske osjećaje”. “Umislio je da je takve zadatke dobio od Boga, zato se ne konzultira s ljudima, oni su tu samo da izvršavaju naredbe. Prije nekoliko godina je izjavio da nakon Gandijeve smrti nema s kim razgovarati. Neki su se tome smijali, ali to je činjenično stanje njegovog uma da u stvarnom svijetu ne postoji nitko s kim može razgovarati, sklapati dogovore. Zato kažem da on misli da je na mesijanskoj misiji ispuniti zadatak, a više puta je rekao što je taj zadatak – povratak takozvane povijesne Rusije, što je prema njegovom pisanju nešto blizu Ruskog carstva, još jedan mesijanski zadatak je poraz Zapada, on je uporan u tome”, dodao je.
Poručio je da je Putin uporan i da će nastaviti ispunjavati taj zadatak sve dok bude mogao. “Ako mu se dozvoli da završi takozvani posao u Ukrajini, krenut će na Moldaviju, Bjelorusija je već okupirana, prijeći će na baltičke zemlje, Poljsku, ići će dalje na zapad. On želi denatoizaciju centralne i istočne Europe. On se tu ne bi zaustavio, išao bi dalje. To su imperijalističke ambicije koje smo vidjeli u ponašanju dvije osobe ranije, jedna je Adolf Hitler, a druga Staljin”, smatra Ilarionov.
Kaže da je rusko gospodarstvo prilično otporno i da neće nazadovati koliko se očekivalo u veljači kada je počeo rat. “Neki su spominjali pad od 15-20 posto, ali bit će između dva i četiri, što je vidljivo, ali ne i značajno. Plus u budžetu je otišao u minus. S padom BDP-a i padom kupovne moći rusko gospodarstvo će biti u stanju proizvoditi resurse za rat. Zato treba pronaći slabe točke u ruskoj ekonomiji”, dodaje.
Za kraj je poručio da je vrijeme da se Srbija pridruži naporima međunarodne zajednice i ne bude poput otoka. “To je važno za pristupanje Uniji i uniji civiliziranih naroda”, kaže Ilarionov.
SAD kaže da su Putinovi komentari 'vrhunac ironije'
21:45 - Ruski predsjednik Vladimir Putin Putin je u ponedjeljak boravio u Minsku na razgovorima s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Na zajedničkoj konferenciji za medije dvojice predsjednika, Putin je rekao da njegova zemlja ne želi nikoga "apsorbirati".
Komentirajući te navode, glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da je to "vrhunac ironije" s obzirom na to da Rusija trenutno nastoji apsorbirati Ukrajinu. Ned Price rekao je na dnevnom brifingu da će SAD nastaviti vrlo pažljivo pratiti hoće li Bjelorusija pružiti dodatnu potporu Rusiji i da će odgovoriti "na odgovarajući način" ako to učini - vjerojatno u obliku sankcija.
Pogled na ono što je ostalo od Mariupolja
21:00 - Gotovo tri mjeseca južni lučki grad Mariupolj bio je pod opsadom ruskih snaga. Tukli su ga gotovo neprestano, a ukrajinski dužnosnici izvijestili su da je gotovo 95 posto grada uništeno.
Mariupolj je pao u ruke ruskih trupa krajem svibnja, a od tada iz grada dolazi malo informacija. Međutim, ova snimka daje uvid u ono što se tamo dogodilo.
Putin 'tri puta odgađao invaziju na Ukrajinu'
20:20 - Dužnosnik ukrajinske obavještajne službe tvrdi da je Vladimir Putin tri puta odgodio početak svoje invazije. Vadim Skibitski, zamjenik šefa ukrajinske obrambene obavještajne službe, rekao je u intervjuu za njemački list Bild: "Na temelju informacija koje smo prikupili, ova vojna operacija je odgođena tri puta. Posljednja odgoda dogodila se sredinom veljače."
Rusija je započela invaziju na Ukrajinu 24. veljače, iako nije jasno koje je druge datume prvotno planirala. Skibitski je rekao da je ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) bila ključna u uvjeravanju ruskog predsjednika i vojnih dužnosnika da pošalju trupe u Ukrajinu.
Ranije su planovi invazije do kojih je došao The New York Times otkrili da je ruskim trupama naređeno da budu na periferiji Kijeva 13 sati nakon početka invazije.
Putin razgovor s Lukašenkom nazvao 'produktivnim'
19:40 - Vladimir Putin opisao je rusko-bjeloruske razgovore u Minsku kao "vrlo produktivne" nakon sastanka jedan na jedan s Aleksandrom Lukašenkom, izvijestili su bjeloruski državni mediji. Obraćajući se novinarima na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji sa svojim bjeloruskim kolegom, Putin je inzistirao na tome da Rusija nema interesa nikoga "apsorbirati", te da neodređeni "neprijatelji" žele zaustaviti integraciju Rusije s Bjelorusijom.
Budućnost bjeloruskog i ruskog naroda "sada se određuje", citirala je bjeloruska državna novinska agencija Belta riječi predsjednika Lukašenka. On je dodao: "Danas možemo nedvosmisleno reći: zajedno smo uspjeli ne samo preživjeti, već i pronaći mogućnosti za razvoj naših gospodarstava."
Rekao je da su pregovori dvojice čelnika s većim vladinim izaslanstvima u Minsku bili produktivni i rekao da su razgovarali o "cijelom nizu pitanja koja se tiču bjelorusko-ruskih odnosa", prenosi Belta.
Nitko od novinara prisutnih na konferenciji za medije dvojice čelnika nije pitao hoće li se Bjelorusija uključiti u rat u Ukrajini. Lukašenko je ranije ponavljao da se to neće dogoditi. Umjesto toga dvojac je govorio o sve snažnijem gospodarskom i obrambenom povezivanju dviju bivših sovjetskih država, ujedinjenih u takozvanu „Uniju“, kao i o finalu Svjetskog prvenstva u nogometu odigranog u nedjelju u Katru, prenosi Reuters.
Lukašenko, koji je sedamdesetogodišnjaka Putina u jednom trenutku nazvao „starijim bratom“, hvalio je Rusiju kao prijateljicu koja je „pružila ruku“, opskrbljujući Bjelorusiju naftom i plinom po sniženim cijenama. "Rusija može bez nas, ali mi ne možemo bez Rusije", rekao je.
Bjeloruski autokrat kazao je su se dvije zemlje dogovorile o novoj cijeni za opskrbu ruskim plinom, ali je odbio precizirati o kojoj je cijeni riječ prije nego o tome raspravi njegova vlada. Ruska vojska u veljači je iz Bjelorusije pokrenula svoj neuspješni napad na Kijev, a u toj državi se mjesecima odvija vojna aktivnost dviju zemalja.
Kremlj smatra "neprihvatljivim" ograničenje cijene plina
19:10 - Kremlj je u ponedjeljak ocijenio "neprihvatljivom" odluku EU-a o ograničenju cijene plina. "To je kršenje tržišnog procesa formiranja cijena", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenijele su ruske novinske agencije. "Svaka referenca na 'ograničenje' (cijena) je neprihvatljiva", naglasio je.
Ministri energetike država članica EU-a dogovorili su u ponedjeljak ograničenje cijena plina. Oni su odlučili da se mehanizam za ograničenje aktivira kada cijena dosegne 180 eura po megavat satu i 35 eura više od referentne cijene LNG u razdoblju od tri dana uzastopno, rekli su diplomatski izvori.
Protiv toga plafona bila je jedino Mađarska, Austrija i Nizozemska su bile suzdržane, a Njemačka je podržala. Sve te zemlje ranije su se protivile intervenciji na tržištu plina i ograničenju cijena.
Mehanizam će se moći pokrenuti od 15. veljače sljedeće godine.
EU odredila gornju cijenu plina: 'To znači kraj tržišne manipulacije'
18:15 - Ministri EU postigli su dogovor o ograničavanju cijena plina, nakon tjedana razgovora i unatoč zabrinutosti da bi takva intervencija mogla izazvati veću volatilnost na tržištu.
Ministri su se složili pomaknuti gornju granicu ako cijene ugovora za prvi mjesec nizozemskog plinskog čvorišta Title Transfer Facility (TTF) prijeđu 180 eura po megavat satu tijekom tri dana.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je da dogovor "znači kraj tržišne manipulacije" od strane Rusije i njenog energetskog diva Gazproma.
Europska komisija spremna je suspendirati dogovoreno ograničenje cijena ako analiza regulatora pokaže da rizici te mjere nadmašuju koristi, rekao je novinarima povjerenik Unije za energetiku Kadri Simson.
Vjerojatnost da Bjelorusija pošalje trupe u Ukrajinu 'može se povećati u nadolazećim tjednima'
18:00 - Čelnica bjeloruske oporbe u egzilu, Sviatlana Tsikhanouskaya, upozorila je da bi vjerojatnost da Minsk pošalje vojnike u Ukrajinu "mogla porasti u nadolazećim tjednima" jer u Kijevu raste strah da Moskva gura svog najbližeg saveznika da se pridruži novoj kopnenoj ofenzivi protiv Ukrajine. Tsikhanouskaya je ovo izjavila dok je Vladimir Putin putovao u Bjelorusiju na razgovore s Aleksandrom Lukašenkom na sastanak za koji je bjeloruski predsjednik rekao da će obuhvatiti "vojno-političku situaciju" u regiji, kao i gospodarsku suradnju.
Ukrajina će pozorno pratiti razgovore. Prošloga tjedna nekoliko je ukrajinskih vojnih zapovjednika reklo da bi Rusija mogla pokušati još jedan pokušaj invazije na zemlju sa sjevera. Volodimir Zelenskij rekao je u nedjelju da je Ukrajina spremna na "sve moguće scenarije obrane" protiv Moskve i njezinog saveznika. Kijev je bio "u pravu što se pripremio" da se Minsk pridruži novoj ofenzivi Moskve jer bi se vjerojatnost "mogla povećati u nadolazećim tjednima", rekla je Tsikhanouskaya u intervjuu za Kyiv Post.
"Bjeloruske oružane snage dio su društva i dijele isto mišljenje o ratu – 86% Bjelorusa je protiv sudjelovanja u ratu. Time je zaustavljena naredba o slanju bjeloruskih trupa na bojište u Ukrajini. Nije to bila dobra volja diktatora ili Lukašenkovo suprotstavljanje Putinu - on je u potpunosti na strani Kremlja", rekla je čelnica oporbe. "Međutim, vjerojatnost ostaje i mogla bi se povećati sljedećih tjedana. Mislim da je ukrajinsko vodstvo u pravu što se priprema za ovaj scenarij iako to znači odvlačenje značajnih snaga s aktivnih ratnih zona na jugoistoku", dodala je.
Na pitanje koji bi mogao biti cilj udruživanja Rusije i Bjelorusije, odgovorila je: "Uništiti Ukrajinu, njezine europske težnje i nacionalni identitet, te je staviti pod svoju kontrolu".
Ruski sud naredio psihijatrijsku procjenu za ženu kojoj se sudi zbog antiratnih postova
17:20 - Ruski sud naredio je psihijatrijsko vještačenje aktivistice kojoj se sudi zbog njezinih objava na društvenim mrežama o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Branitelj Raise Boldove rekao je za novinsku stranicu Radio Slobodna Europa da je nalog baškortostanskog suda u ponedjeljak prekršio njezina prava.
Izvještava da je policija počela istraživati Boldovu ranije ove godine nakon što je objavila postove na društvenim mrežama o ruskom napadu i da se suočava s optužbama za širenje lažnih informacija o invaziji.
Rusija je intenzivirala gušenje neistomišljenika nakon invazije na svog susjeda. Ranije ovog mjeseca ruski oporbeni političar Ilia Jashin osuđen je u Moskvi na osam i pol godina zatvora zbog objave videa na YouTubeu koji dokumentira navodne zločine ruske vojske u ukrajinskom gradu Buči.
Članice Pussy Riot privedene na finalu Svjetskog nogometnog prvenstva
17:15 - Članice ruskog benda Pussy Riot privedene su u nedjelju nakon što su pokušale upasti na teren na finalu Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru u znak protesta protiv rata, rekli su aktivisti. Prema Zakladi Cinema for Peace, dobrotvornoj organizaciji koja se fokusira na humanitarna pitanja i pitanja zaštite okoliša, sigurnosno je pritvorena članica Nika Nikulšina, suradnik prosvjedničke skupine Peter Verzilov i ukrajinska članica Pussy Riot.
Aktiviste su zaustavile sigurnosne snage prije nego što su uspjeli upasti na teren, stoji u priopćenju Cinema for Peace. Grupa je također pokušavala prosvjedovati protiv zatvaranja ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog i ugnjetavanja žena u Iranu.
Ukrajinci pozvani da ne objavljuju 'live': 'Ne pomažite neprijatelju u prikupljanju podataka'
17:00 - Ukrajinci su pozvani da ne objavljuju nikakve fotografije ili videozapise ukrajinskih raketnih obrambenih lansiranja i položaja u stvarnom vremenu. Vlada tvrdi da Rusija koristi informacije za svoje obavještajne poslove i "polaže rute projektila kako bi zaobišla našu obranu. “Budite oprezni i nemojte pomagati neprijatelju prikupljati podatke koji ljudima donose smrt”, upozorila je vlada.
Ranije su ukrajinske zračne snage priopćile da je Rusija koristila ukupno oko 35 bespilotnih letjelica Shahed iranske proizvodnje u napadima širom Ukrajine rano u ponedjeljak, od kojih je 30 uništeno. Napadi dronovima na glavni grad oštetili su kritičnu infrastrukturu, dodali su dužnosnici.
U ponedjeljak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao zapadne čelnike da povećaju opskrbu sustavima protuzračne obrane.
Češko predsjedništvo: Ministri EU-a su se dogovorili o ograničenju cijene plina
16:50 - Ministri energetike EU složili su se s ograničenjem cijene plina, rekao je glasnogovornik češkog predsjedništva EU Dmitrij Černikov. Černikov se oglasio kratkim Tweetom: "Dogovoreno."
Sunak traži od saveznika u JEF-u da ostanu čvrsti u potpori Ukrajini
16:20 - Britanski premijer Rishi Sunak rekao je u ponedjeljak čelnicima skupine Zajedničkih snaga za brzo djelovanje (JEF) da nema mirovnih pregovora s Rusijom sve dok se ta zemlja ne povuče iz osvojenih područja Ukrajine, zatraživši također slanje sustava protuzračne obrane zemlji pogođenoj ratom.
U latvijskoj Rigi je u tijeku samit JEF-a, kojeg osim Velike Britanije kao predvodnice skupine, čine Danska, Island, Litva, Latvija, Estonija, Norveška, Finska, Švedska i Nizozemska. Sunak je rekao da je ovo "vrlo važan trenutak" da JEF potvrdi svoju neprekinutu potporu Kijevu i istaknuo da je Rusija pojačala sukob koji ima "strašne" posljedice po Ukrajinu.
Ranije su video vezom razgovarali Sunak i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji je od čelnika JEF-a zatražio dodatnu dostavu raznog sofisticiranog naoružanja, a prvenstveno sustave protuzračne obrane. "Pozivam vas da učinite sve kako bismo ubrzali poraz okupatora, tražimo stopostotni zračni štit za Ukrajinu", rekao je Zelenskij, dodavši da bi to bio jedan od najuspješnijih poteza u obrani od ruske agresije.
Osim Sunaku, Zelenskij se s istom molbom obratio ministrima obrane Nizozemske, Švedske, Litve i Danske, tražeći od njih tenkove, topničke sustave Archer, projektile Nasam i Stinger te samohodne carske haubice, tzv. Caeser Howitzer. Britanije za 2023. najavila ugovornu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 250 milijuna funti.
Sunak je kolegama iz JEF-a rekao da jednostrani prekid vatre u sadašnjem kontekstu potpuno besmislen i da je stajalište Londona po tom pitanju vrlo jasno. Rusija bi, nastavio je Sunak, to samo iskoristila za pregrupiranje svojih snaga i slanje pojačanja. Njegova izjava dolazi netom nakon što je veteran američke diplomacije Henry Kissinger ocijenio da se bliži vrijeme za dogovoreni mir s Rusijom.
Zaharova: Rusija i SAD su na rubu izravnog sukoba
15.45 - Opasna i kratkovidna politika Washingtona dovela je SAD i Rusiju na rub izravnog sukoba, rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, javlja TASS. Zaharova je komentirala izjavu glasnogovornika američkog State Departmenta Neda Pricea koji je rekao da je Rusija kriva za pogoršanje američko-ruskih odnosa.
"Samo napor SAD-a da održi američku hegemoniju i ignoriranje nove geopolitičke realnosti, kao i arogantna nespremnost da se uključe u ozbiljan dijalog o jamstvima sigurnosti, doveli su do predvidljivog rezultata. Nakon fijaska u Afganistanu, SAD je uvučen u novi sukob. SAD ne samo da financijski i oružjem podupire neonacistički kijevski režim, već i povećava svoju vojnu prisutnost na terenu. Ovo je opasna i kratkovidna politika koja je dovela SAD i Rusiju na rub izravnog sukoba. Moskva poziva Bidenovu administraciju da trezveno procijeni situaciju. Nadamo se da će nas u Washingtonu čuti, ali za sada nema razloga za optimizam", rekla je Zaharova te je dodala kako je Rusija zainteresirana za deeskalaciju napetosti i dogovor.
Dodala je da ne odustaju od komunikacije s SAD-om na različitim razinama. "Ali za barem minimalni napredak potreban nam je protupokret, za što je potrebna politička volja, otvorenost i spremnost da se pregovara iskreno. A to je upravo ono što Washingtonu trenutno potpuno nedostaje", rekla je Zaharova.
Kremlj tvrdi da neće Bjelorusiju nagovarati na ulazak u sukob s Ukrajinom
15.20 - Kremlj je odbacio nagađanja da je svrha dolaska ruskog predsjednika Vladimira Putina u Minsk nagovoriti Bjelorusiju, koja je upravo provjerila spremnost svojih vojnih snaga, da se uključi u sukob u Ukrajini, prenose agencije u ponedjeljak. Takve sugestije "neutemeljene" su i "glupe", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u ponedjeljak, kako ga citira agencija RIA Novosti.
Uoči prvog posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Minsku nakon više od tri godine, bjelorusko ministarstvo obrane objavilo je da je provelo niz provjera spremnosti svojih oružanih snaga. Tjedni vojnih vježbi i provjera pobudili su u Ukrajini strahovanja da se Bjelorusija, pošto je omogućila Rusiji da s njezina teritorija izvodi vojne akcije, priprema za aktivniju ulogu u sukobu. Glavni grad Kijev u ponedjeljak je pretrpio niz ruskih napada dronovima koji su oštetili "bitnu" infrastrukturu u jeku zime, satima do dolaska Putina na razgovor s bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom.
Golema eksplozija u plinskom postrojenju u Sibiru
13:44 - Ogromna eksplozija čula se u nedjelju navečer na strateški važnom ruskom polju nafte i plina Markovskoje u istočnom Sibiru koje je, pretpostavlja se, bilo meta diverzantskog napada. Visoki plamen suknuo je u nebo iz postrojenja Markovskoje. To je još jedna u nizu eksplozija na teritoriju Rusije koja se povezuje s ratom u Ukrajini. Tri dana ranije u istoj, Irkutskoj regiji, sedmero ljudi bilo je ranjeno u eksploziji u Angarsku.
Ruske vlasti objavile su da je požar u Markovskoju pod kontrolom. Guverner Igor Kobzev nije spomenuo eksploziju koju su čuli svjedociveć je samo ustvrdio da je "požar u postrojenju za obradu prirodnog plina ugašen" te da nema opasnosti za stanovnike. Ipak, Kobzev je priznao da je čak 155 vatrogasaca gasilo golemi požar.
Eksplozija se dogodila u nedjelju oko 23 sata po lokalnom vremenu, a očevid je u tijeku.
Ruski dron-kamikaza letio iznad nuklearne elektrane
13:30 - Ukrajinska atomska agencija Energoatom priopćila je da je ruski dron-kamikaza preletio iznad dijela nuklearne elektrane u Mikolajivu na jugu Ukrajine nešto iza ponoći u ponedjeljak.
"Ovo je apsolutno neprihvatljivo kršenje nuklearne i radijacijske sigurnosti", objavio je Energoatom.
Kremlj: Tvrdnje da će Putin gurnuti Bjelorusiju u rat su glupi
13:27 - Kremlj je nazvao "glupim" tvrdnje da je Vladimir Putin putovao na sastanak u Minsk sa svojim bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom kako bi ga natjerao da se Bjelorusija uključiu rat u Ukrajini. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su takva izvješća "neutemeljena i glupa", izvijestila je novinska agencija RIA Novosti.
Ukrajinci strahuju da će ruski predsjednik na današnjem sastanku izvršiti pritisak na Lukašenka da se Bjelorusija pridruži novoj ofenzivi.
To je prvi Putinov posjet Bjelorusiji u tri i pol godine, a u Kremlj ga opisuju kao "radni posjet".
Bjelorusija je jedna od najbližih saveznica Rusije. Dopustila je da se njezin teritorij koristi kao lansirna rampa za invaziju na Ukrajinu u veljači, ali se nije izravno pridružila borbama.
Zelenskij od Zapada traži više naoružanja
13:24 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij se u ponedjeljak obratio čelnicima zemalja Zajedničkih snaga za brzo djelovanje (JEF) predvođenih Velikom Britanijom i od njih zatražio dostavu sustava protuzračne obrane njegovoj zemlji kako bi se obranila od Rusije. Samit JEF-a odvija se u Rigi, u Latviji, a osim Britanije tu skupine čine i Danska, Island, Litva, Latvija, Estonija, Norveška, Finska, Švedska i Nizozemska.
"Molim vas da povećate mogućnost dostave protuzračnih sustava našoj zemlji i tako pomognete da naši partneri ubrzaju donošenje relevantnih odluka", rekao je Zelenskij britanskom premijeru Rishiju Sunaku u video pozivu.
Zapadni saveznici pod vodstvom SAD-a od samog početka podržavaju Ukrajinu i vojno i financijski. Kijev je već primio znatnu vojnu pomoć, uključujući i sustave protuzračne obrane te ostalo naoružanje, ali ističe da to još uvijek nije dovoljno da bi se uspješno suprotstavila Rusiji. Osim Sunaku, Zelenskij se s istom molbom obratio ministrima obrane Nizozemske, Švedske, Litve i Danske, tražeći od njih tenkove, topničke sustave Archer, projektile Nasam i Stinger te samohodne carske haubice, tzv. Caeser Howitzer.
U međuvremenu je ruska vojska u ponedjeljak priopćila da je srušila četiri rakete HARM američke proizvodnje iznad svog teritorija, u okolici Belgoroda, blizu granice s Ukrajinom, gdje Moskva vodi ofenzivu od veljače.
"Četiri američke proturadarske rakete HARM srušene su u zračnom prostoru u okolici Belgoroda", navodi se u dnevnom izvješću ruskog ministarstva obrane objavljenom na Telegramu, bez drugih pojedinosti.
Ukrajinske snage pojačavaju raketne napade na Donjeck
13:07 - Ukrajinska vojska pojačava upotrebu raketnih sustava češke proizvodnje (MLRS) u napadima na Donjeck jer su ruske snage uglavnom uništile ukrajinske raketne bacače Grad iz sovjetske ere, izjavio je Denis Pušilin, lider samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR).
"Trenutačno neprijatelj vrlo često koristi višecevne raketne sustave češke proizvodnje. To je ostavilo traga, budući da su naše trupe uglavnom uništile lansere Grad", rekao je Pušilin za rusku državnu televiziju.
Ukrajinske trupe nastavljaju s dopremanjem novog naoružanja u područja najintenzivnijih borbi u Donbasu, piše Tass. Iako su ruske snage uništile neke od vatrenih položaja s kojih je ukrajinska vojska granatirala Donjeck, Pušilin kaže da grad još nije u potpunosti osiguran od bombardiranja. Češki raketni sustavi modifikacija su sovjetskih višecijevnih raketnih sustava Grad. To oružje nosi rakete s težom visokoeksplozivnom fragmentacijskom bojevom glavom koja im omogućuje ispaljivanje s udaljenosti veće od 24 kilometra.
U većem dijelu Ukrajine oglašena uzbuna za zračni napad
12:57 - U Kijevu i diljem Ukrajine oglašena je uzbuna za zračni napad, izvijestili su dužnosnici.
"Zračna uzbuna u Kijevskoj regiji. Ostanite s nama za daljnje objave", oglasila je Kijevska regionalna vojna uprava.
U jutrošnjim napadima ruskih bespilotnih letjelica na glavni grad pogođeni su neki objekti ključne infrastrukture.
Papa Franjo: Rat u Ukrajini neće završiti u skoro vrijeme
12:53 - Papa Franjo opisao je rat u Ukrajini kao "globalni" i rekao kako ne misli da će "završiti u skorije vrijeme".
U intervjuu za španjolske novine ABC Sociedad, papa je rekao: "Ne vidim kraj u bliskoj budućnosti jer je ovo globalni rat. Nemojmo to zaboraviti. Ima mnogo ruku koje miješaju lonac rata. On je globalan. Mislim da se rat vodi kada carstvo počne slabiti. I kada postoji oružje koje se može koristiti, testirati i prodavati. Mnogo je toga na kocki."
Dramatične eksplozije u Kijevu
10.14 - Zvukovi dramatičnih eksplozija čuli su se u glavnom gradu Ukrajine Kijevu. Bivša glasnogovornica Volodimira Zelenskog, Julija Mendel, koja tvrdi da živi u središtu Kijeva, podijelila je na internetu video na kojem se mogu čuti višestruke glasne eksplozije, praćene nizom sirena.
"Živim između centra Kijeva i regije i čujem što se događa u gradu i u nekom dijelu regije. Ruska disko noć. Razlikujete li eksplozije projektila i protuzračnu obranu? Znate li kako zvuče kamikaze dronovi? Nadam se da mi ovo znanje neće trebati ni za što u budućnosti", napisala je.
UK će Ukrajini isporučiti stotine tisuća topničkog streljiva 2023.
10.03 - Ujedinjeno Kračljevstvo će opskrbiti Ukrajinu stotinama tisuća topničkog streljiva 2023. godine, navodi se u priopćenju ureda britanskog premijera Rishija Sunaka objavljenom u nedjelju navečer, javlja TASS. Napominje se da su vlasti Ujedinjenog Kraljevstva sklopile ugovor u iznosu od 250 milijuna funti koji će osigurati nesmetan dotok topničkih sredstava u Ukrajinu sljedeće godine. Tijekom 2022. britanske su vlasti poslale više od 100.000 topničkog streljiva Kijevu. Najava je objavljena uoči samita Združenih ekspedicijskih snaga Ujedinjenog Kraljevstva u Rigi u ponedjeljak. Prema administraciji Sunaka, britanski premijer će pozvati svoje kolege da barem zadrže istu razinu pomoći Ukrajini 2023. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij također će sudjelovati na summitu na daljinu. Napominje se da će čelnici razgovarati o potpori protuzračne obrane Ukrajini. Združene ekspedicione snage (JEF) pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva osnovane su 2014. i ne čine redovite trupe. Savez koji također uključuje Dansku, Island, Latviju, Litvu, Nizozemsku, Norvešku, Finsku, Švedsku i Estoniju povremeno održava zajedničke vježbe.
Pogođena ključna infrastruktura u i oko Kijeva
9.19 - Najnoviji ruski napadi pogodili su "ključnu infrastrukturu" u i oko Kijeva u ponedjeljak rano ujutro, objavile su ukrajinske vlasti i dodale da su sustavi protuzračne obrane uništili otprilike 15 od 20 dronova usmjerenih na glavni grad. Gradonačelnik Kijeva rekao je da prema prvim informacijama u napadu na prijestolnicu nema mrtvih ni ozlijeđenih i da su zdravstveni radnici u pogođenim četvrtima Solomjanskij i Ševčenkov. "Kao rezultat napada na prijestolnicu - oštećeni su kritični infrastrukturni objekti ", naveo je Vitalij Kličko putem aplikacije Telegram. "Inženjeri energetike i grijanja rade na tome da se brzo stabilizira stanje s opskrbom energijom i grijanjem", dodao je.
Rusija je upotrijebila oko 35 bespilotnih letjelica Shahed iranske proizvodnje u napadima na Ukrajinu u ponedjeljak, od kojih je 30 uništeno, objavile su ukrajinske zračne snage. Oleskij Kuleba, guverner regije Kijev koja ne obuhvaća glavni grad, ali ga okružuje, rekao je da su infrastruktura i privatne kuće oštećene u noćnim napadima dronovima. Ozlijeđene su dvije osobe prema prvim informacijama. Ukrajinske oružane snage tvrde da su dronovi lansirani s istočne obale Azovskog mora.
Putin danas dolazi u Minsk u posjet Lukašenku
7:10 - Ruski predsjednik Vladimir Putin trebao bi se u ponedjeljak sastati s bjeloruskim vladarom čelnikom Aleksandrom Lukašenkom u svom prvom posjetu Bjelorusiji nakon nekoliko godina. Dvojica dugogodišnjih čelnika planiraju među ostalim razgovarati o strateškom partnerstvu dviju država koje čine uniju, kao i o regionalnim i međunarodnim pitanjima. Putina, koji je posljednji put posjetio svog kolegu u Minsku 2019., u ovom će radnom posjetu pratiti nekoliko članova vlade. Nakon razgovora izaslanstava, Putin i Lukašenko planiraju održati sastanak oči u oči.
Bjelorusija ekonomski ovisi o Rusiji, a Lukašenko živi od Putinovih kredita. U kontekstu ruskog rata protiv Ukrajine, dvije bivše sovjetske republike značajno su proširile svoju vojnu suradnju. Tako Bjelorusija daje svoje vojne baze na raspolaganje za napade na Ukrajinu.
Devet dronova oboreno u zračnom prostoru Kijeva
7:05 - Devet bespilotnih letjelica Šahed iranske proizvodnje, koje je ispalila Rusija u najnovijem napadu, oboreno je rano jutros u zračnom prostoru Kijeva, objavila je vojna uprava ukrajinskog glavnog grada u aplikaciji Telegram. Nekoliko eksplozija čulo se u gradu i regiji oko prijestolnice, rekli su oevici za Reuters.
Jedan od očevidaca kazao je da je izbio požar u središnjem kijevskom okrugu Ševčenkivski, koji je često meta napada.Sirene za zračnu uzbunu oglašavale su se veći dio noći na ponedjeljak u Kijevu i regiji oko njega, s novim uzbunama objavljenima u 5.25 sati ujutro po lokalnom vremenu.
Ruske trupe u Bjelorusiji započinju vojne vježbe
7:00 - Ruske trupe koje su u listopadu premještene u Bjelorusiju kako bi postale dio regionalne formacije izvest će bataljunske taktičke vježbe, izvijestila je ruska novinska agencija Interfax. "Konačnu ocjenu borbene sposobnosti i borbene spremnosti postrojbi dat će zapovjedništvo u završnoj fazi koordinacije - nakon izvođenja bataljunskih taktičkih vježbi", rekao je Interfax pozivajući se na priopćenje ruskog ministarstva obrane. Nije odmah bilo jasno kada će se i gdje u Bjelorusiji izvoditi vježbe.
Bjelorusko ministarstvo obrane priopćilo je u listopadu da se 9.000 ruskih vojnika kreće u zemlju kao dio "regionalne skupine" snaga za zaštitu njezinih granica.