Prizori vatrene stihije koja guta Notre-Dame noćas su užasnuli cijeli svijet. Katedrala za koju je svatko barem čuo, prvi put je doživjela ovakav požar.
Toranj koji se prvi urušio, tzv. strijela, postavljena je tek u 19. stoljeću, no sve ispod nje staro je najmanje 850 godina. Velik pritisak za 400 vatrogasaca koji su pokušavali spasiti sve što se dalo. Ali, s tla. Zašto samo sa zemlje, pitali su se sinoć milijuni prikovani uz ekrane.
VEZANE VIJESTI
- VIDEO Gori Notre Dame, Parižani u šoku: 'Tužan sam dok gledam kako gori dio nas'
- Francuski veleposlanik: 'Za mene to nije Srbija koju sam zavolio i upoznao u proteklih 18 mjeseci'
- Prijeti li požar zagrebačkoj katedrali? Evo što su stručnjaci napravili kako bi je zaštitili
"Kanaderi ili zračni bombarderi izbacuju upravo to vodene bombe. Bomba od 5000 litara vode, bi uništila cijelu konstrukciju crkve 850 godina stare, a vjerojatno bi prouzročila i smrtne posljedice među vatrogascima", objašanjava Siniša Jembrih, zapovjednik JVP Zagreb.
Krov kojeg su zvali šuma, jer je bio sagrađen od 1300 hrastovih trupaca, kakvih više nema, bio je zatvoren za javnost, a struja nikad nije uvedena baš zbog opasnosti od požara.
"Ovo kida srce. Vatrogasci su učinili što su mogli, ali neke stvari se nikada ne mogu vratiti", kazala je Juliette Puche, Pariz.
Jutro na zgarištu dijelom otkriva razmjere katastrofe. 20 centimetara vode, dvije rupe na svodu, zidovi i slike - crni od dima. Vatra nije zahvatila najvrijednija umjetnička djela, no više od 50 od ukupno 76 slika, ostalo je u katedrali. U srijedu će biti premještene u Louvre. Orgulje koje čini čak osam tisuća cijevi oštećene su, no ne zna se koliko. Tri rozete i vitraje vatra je poštedjela, ali velika toplina i dim nisu.
"Ta stakla vezuje olovo. Olovo u tak visokoj temperaturi ne može više vezati, staklo se isto mijenja. Prema tome hoće li ta rozeta biti takva kao što je bila, to ne znamo. Drugo zvuk orgulja, pretpostavljam da kada dođe tako velika temperatura, da se zvuk isto tako mijenja", kaže Zvonko Maković, povjesničar umjetnosti.
Vatrogasci su uspjeli sačuvati najvrjednije relikvije, Kristovu trnovu krunu, koja je trebala biti iznesena van na Veliki petak, komad originalnog križa, i Kristovu tuniku. Pukom srećom, prije samo četiri dana s 90-metarskog tornja, koji više ne postoji, uklonjeni su bakreni kipovi - 12 apostola i četiri evanđelista postavljeni 1871.
"Restaurirat ćemo nešto što nije bilo dirano još od kad ih je Viollet le Duc postavio i obnovit ćemo olovni toranj, koji je bio na restauraciji i prije osamdeset godina", kaže Philippe Villeneuve, arhitekt i restaurator.
No sada će morati izgraditi novi. Novac se skuplja munjevitom brzinom, samo do sad prikupljeno je 600 milijuna eura, 300 su donirala dvojica vlasnika najskupljih modnih brandova, no obnova će trajati desetljećima.
"Međutim, mi gradimo replike, nemamo više original, a original je nešto što emanira takvu snagu i pravu vrijednost. Replika ne", kaže Maković.
Katedrala je kroz povijest pretpjela nekoliko požara, a bila je oštećena i tijekom Francuske revolucije. Posjećivali su je svjetski državnici, ali i trinaest milijuna turista svake godine. Tu se carem proglasio i Napoleon i to krunom koju je u zadnji čas odlučio namijeniti sebi umjesto Papi Piju sedmom.
U ponedjeljak u 18.50, kad je požar buknuo, bila je prazna. Čak je i petnaest radnika, koji su radili na obnovi već bilo otišlo, no sinoć nisu spavali. Rešetala ih je pariška policija.
"Ništa ne upućuje na to da je ovo bilo što osim nesretnog slučaja. Trenutno imamo 50 istražitelja koji proučavaju svaki detalj ove nesreće. Istina će izaći na vidjelo, ali moram reći da ovdje nema političke odgovornosti", kaže Christophe Castaner, ministar unutarnjih poslova.
Katedrala koja je jedva oštećena preživjela dva svjetska rata i jednu veliku revoluciju, uništena je nesretnim slučajem 2019. i to u Velikom tjednu koji se ondje posebno slavi, jer su relikvije uglavnom vezane uz Uskrs.
U srijedu u 18.50 zvona svih francuskih katedrala zvonit će samo za Notre-Dame.
