Ima li pobjednika u ratu između Izraela i Hamasa u Gazi nakon gotovo 10 dana raketiranja, u kojem je život izgubilo oko 300 Palestinaca i 20 Izraelaca?
Obje strane proglasile su pobjedu, ali postavlja se pitanja može li na Bliskom istoku uopće biti pobjednika nakon ovog krvavog sukoba.
"Proglasiti pobjedu s jedne i druge strane, bez da je politički išta riješeno je zapravo iluzorno", govori za HRTBorna Zgurić s Fakulteta političkih znanosti.
'Izrael je psihološki oštećen'
Izrael se hvali da su uništili kilometre Hamasovih tunela u Pojasu Gaze koji su služili kao zaklon teroristima, a ubijeni su i vodeći ljudi militantne organizacije koja uživa potporu Sirije i Libanona.
Arapski mediji s druge strane navode kako je Hamas povratio vojnu moć jer ispaljene su na stotine raketa, a deseci su našli cilj u gradovima Izraela, unatoč izraelskom proturaketnom sustavu.
"Kad zaista pogledate odnose poginulih, tu se vidi tko je u tom smislu 'bolji'. Dobar dio tih raketa koje oni ispaljuju su iz kućne radinosti. U Tel Avivu nije napravljena značajna materijalna šteta. Ali psihološki, Izrael je oštećen", govori Zgurić.
Više razloga zašto Izrael ne ide u kopnenu ofenzivu
Stručnjak misli kako se Izrael na kopnenu ofenzivu nije odlučio iz više razloga, a jedan od čimbenika je što sam izraelski premijer Benjamin Netanyahu, gubiti potporu zbog načina rješavanja sukoba s Palestinom.
"Tako da je jedna vrsta kopnenog napada mogla izazvati jako veliko nezadovoljstvo, prema njemu, u Izraelu. Ne smijemo zaboraviti da se on trenutačno nalazi na sudu zbog cijelog niza korupcijskih skandala i zlouporabe moći – mislim da su čak tri optužnice podignute protiv njega. Drugi razlog je taj što je došlo do normalizacije odnosa sa Saudijskom Arabijom, Bahreinom i još jednim dijelom Zaljevskih zemalja.
Oni formalno podupiru palestinsku stranu, međutim zbog Irana je došlo do normalizacije odnosa. Da je Izrael pokrenuo kopnenu ofenzivu, vrlo vjerojatno bi i Rijad i Manama možda počeli razmišljati da se povlače iz toga. A ono što je tim svim državama trenutačno zajedničko je 'iransko pitanje', odnosno problem širenja utjecaja Irana na Bliskom istoku", objasnio je Zgurić na HRT-u.
Sukob u Palestini još od 2005.
S druge strane, u političkom smislu, Hamas je ovim ratom želio postići nadmoć nad ljevičarskim palestinskim Al Fatah-om, na čelu s Abu Abbasom, i to još od 2005. godine. Hamas je 2006. godine pobijedio na parlamentarnim izborima u Palestini i od onda su te dvije strane u konstantnom sukobu, govori Zgurić te dodaje kako Hamas kontrolira Gazu, a Fatah zapadnu obalu.
An Israeli security officer inspects damages at a house in Yehud, near Tel Aviv, on May 12, 2021, after rockets were launched towards Israel from the Gaza Strip controlled by the Palestinian militant group Hamas. Palestinian militant group Hamas said on May 12 it had fired more than 200 rockets into Israel in retaliation for strikes on a tower block in Gaza.,Image: 610396848, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia
"U više navrata je Abbas odgađao izbore, pod isprikom da se izbori ne mogu održati u istočnom Jeruzalemu jer izraelska strana to neće dozvoliti, a Hamas, kad uđe u ovakve sukobe s Izraelom, zapravo dobiva potporu i sve više mu raste potpora na zapadnoj obali koju kontrolira Fatah", govori Zgurić.
Zadnji palestinski izbori održani us 2006. godine, a u međuvremenu su više puta odlagani. Hamas inzistira da se održe do kraja 2021. godine. "Vjeruju da bi tako dobili i demokratski legitimitet i mogli preuzeti kontrolu nad cjelokupnom palestinskom samoupravom. No, postavlja se pitanje, ako do toga dođe, hoće li opet doći do nasilnih sukoba između Fataha i Hamas", govori Zgurić za HRT.
