NOVA STUDIJA SRUŠILA SVE ŠTO SMO DOSAD ZNALI O GLOBALNOM ZATOPLJENJU: /

'Nije sve crno kako se čini'

Image
Foto: Thinkstock
21.1.2018.
16:55
Thinkstock
VOYO logo

Zemljina površina sasvim se sigurno neće zagrijati za četiri ili pet stupnjeva Celzijevih do 2100. godine, zaključak je jedne studije koja, ako je točna, pobija predviđanja UN-a o klimatskim promjenama, piše Guardian.

Image
JESMO LI REAGIRALI PREKASNO? /

Čak i ako ograničimo globalno zatopljenje Zemljina površina doživjet će dramatične promjene

Image
JESMO LI REAGIRALI PREKASNO? /

Čak i ako ograničimo globalno zatopljenje Zemljina površina doživjet će dramatične promjene

Studija isključila ekstremne promjene

Revidirani izračun o tome kako staklenički plinovi povisuju temperaturu Zemlje, smanjuje moguće ishode do kraja stoljeća za više od pola do sada predviđenog, kažu istraživači u studiji objavljenoj u časopisu Nature. 'Naša studija isključuje vrlo niske i vrlo visoke klimatske promjene', kaže glavni istraživač Peter Cox, profesor sa Sveučilišta Exeter. Koliko snažno na svijet utječu emisije metana i CO2, koliko svijet poboljšava energetsku učinkovitost i razvija tehnologije za uklanjanje CO2 iz zraka, to će odrediti hoće li klimatska promjena ostati nešto s čime se možemo nositi, ili će uništiti čovječanstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No nesigurnost o tome kako će se stvari odvijati također proizlazi iz toga što znanstvenici ne mogu odgovoriti na vrlo jednostavno pitanje: za koliko će se prosječna temperatura Zemlje podići ako se razina CO2 u atmosferi udvostruči? To se naziva ravnotežna osjetljivost na klimu, a u posljednjih 25 godina je UN-ov panel za klimatske promjene, glavno tijelo za klimatske znanosti, došao do zaključka da će to biti između 1.5 do 4.5 stupnja Celzijevih. Cox i njegovi kolege istraživači su, koristeći drugu metodu, došli do ipak nešto užih rezultata i kažu da bi zagrijavanje trebalo biti u rasponu od 2.2 do 3.4 stupnjeva Celzijevih, a najpreciznija je procjena da će to biti 2.8 stupnjeva.

Pobijanje najcrnjih prognoza

Ako je to točno, njihova studija pobija one najcrnje prognoze koje smo do sada imali. 'Ovi su znanstvenici došli do točnijih procjena o tome kako će planet odgovoriti na rastuću razinu CO2', kaže Peter Forster, direktor Centra za klimu na Sveučilištu Leeds. Gabi Hegerl, znanstvenica sa Sveučilišta u Edinburghu koja nije sudjelovala u ovoj studiji, komentirala je rezultate. 'Manja vjerojatnost za iznimno visoku osjetljivost je jako ohrabrujuća. Da su ranije prognoze točne, to bi znatno otežalo usporiti klimatske promjene u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma', rekla je Hegerl.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, taj je sporazum 2015. pozvao na održavanje globalnog zatopljenja ispod 2 stupnja Celzijeva. Unatoč ovim ohrabrujućim rezultatima, oni ne bi trebali smanjiti pritisak za rješavanje problema klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, ističu stručnjaci. 'I dalje će se dogoditi znatno globalno zatopljenje koje će jako utjecati na nas u ovom stoljeću, ako ne nastavimo s naporima za smanjenjem emisija CO2', kaže Forster. Zagrijavanje čak i od samo 1.5 stupnja Celzijevog imat će posljedice. Čak i kada se zagrije za samo jedan stupanj, Zemlja se već suočava sa snažnim klimatskim utjecajima, uključujući smrtonosne suše, nevjerojatne padaline i olujne valove zbog podizanja razine mora.

Godišnje fluktuacije globalnih temperatura

Kada bi se Zemljina površina zagrijala za 3.5 stupnja Celzijeva, znanstvenici kažu da bi to moglo ugroziti cijelu civilizaciju. Od početka industrijalizacije u 19. stoljeću, koncentracije CO2 u atmosferi su se povećale za gotovo pola dotadašnjeg iznosa, od 208 dijelova na milijun do 407 dijelova na milijun. Do sada su se predviđanja o globalnom zatopljenju fokusirala na povijesne temperaturne rekorde. Cox i njegovi kolege umjesto toga su u obzir uzeli godišnje fluktuacije globalnih temperatura. Analizirajući odgovor kratkoročnih promjena temperature, uspjeli su isključiti ishode koji bi rezultirali u razornim povećanjima razine CO2 u atmosferi do 2100. godine, za 4 stupnja ili više.

Ipak, ova studija u obzir nije uzela mogućnost brzih promjena u klimi koje bi donio sam planet. 'Zaista postoje dokazi o tome da klimatski sustav može prolaziti kroz veoma nagle promjene', kaže Cox. Zbog propadanja struja, topljenja permafrosta bogatog ugljikom i taljenja ledenih ploča na Grenlandu ili Antarktici, svi bi se izračuni brzo mogli promijeniti, a to ne bi išlo u prilog našem planetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo