Na sastanku Vijeća ministara EU za promet, telekomunikacije i energetiku u Bruxellesu potvrđeni su zakonodavni akti oko kojih je u lipnju ove godine postignut politički dogovor, i koje je 14. studenoga 2018. usvojio Europski parlament, a koji predstavljaju reformu regulatornog okvira za elektroničke komunikacije.
To su Direktiva o uspostavi Europskog zakonika elektroničkih komunikacija (Zakonik) te Uredba o Tijelu europskih regulatora za elektroničke komunikacije (Uredba o BEREC-u). Ovim je okončan zakonodavni postupak koji je započeo u rujnu 2016., kada je Komisija EU uputila u zakonodavnu proceduru ova dva prijedloga, kao dio strategije Jedinstvenog digitalnog tržišta.
Za krajnje korisnike najznačajnija je novost da se ovim propisima regulira maloprodajna cijena telefonskih poziva i SMS poruka koje se upućuju unutar država članica Europske unije. Regulirane će biti maloprodajne cijene koje se naplaćuju potrošačima, odnosno fizičkim osobama koje usluge koriste za svrhe koje nisu trgovačke, obrtničke ili profesionalne.
Maksimalno dopuštene cijene iznosit će 0.19€ po minuti za pozive te 0.06€ po jednoj SMS poruci. Ove cijene ne uključuju PDV.
Regulacija maloprodajnih cijena telefonskih poziva i SMS poruka primjenjivat će se od 15. svibnja 2019. HAKOM će prije primjene ove regulacije upoznati krajnje korisnike sa svim detaljima.
Ostale odredbe koje Zakonik donosi trebaju tek biti prenesene u nacionalna zakonodavstva država članica, nakon čega će se primjenjivati u praksi. Države članice imat će rok od dvije godine za prenošenje odredbi.
Između brojnih novosti koje Zakonik donosi ističu se mjere kojima se potiču investicije u mreže vrlo velikog kapaciteta, odredbe o dodjeli radiofrekvencijskog spektra kojima se nastoji ubrzati razvoj 5G mreže te odredbe o simetričnoj regulaciji pristupa mrežama, kojima se želi osnažiti tržišno natjecanje.
U odnosu na prava krajnjih korisnika, predviđa se uspostava jedinstvenog seta pravila zaštite prava krajnjih korisnika unutar cijele EU, pri čemu države neće moći propisivati niti strože niti blaže mjere. Za države članice koje imaju strože mjere zaštite predviđa se prijelazno razdoblje u kojem mogu te mjere zadržati na snazi. Također se predviđa djelomično proširenje odredbi o zaštiti krajnjih korisnika i na usluge koje nisu tradicionalne komunikacijske usluge, kao što su OTT usluge koje se pružaju putem interneta, poput npr. aplikacija za slanje poruka.
Također treba istaknuti i novosti u odredbama o jedinstvenom europskom broju za hitne slučajeve (112). Države članice imat će obvezu uspostave javnog sustava za obavještavanje o opasnostima, putem kojeg će se korisnicima na njihove mobilne telefone slati obavijesti o prirodnim katastrofama ili drugim značajnim opasnostima u području u kojem se nalaze. Ove odredbe države članice trebat će usvojiti u roku od tri i pol godine od stupanja Zakonika na snagu.
