U Bruxellesu je, na licu mjesta, predstavljeno što će se naći u prehrani Europljana u godinama koje slijede.
Žličica mrava, tortilja s ličinkama pčele...
Kako je u svom prilogu objavio HRT, jedan takav briselski jelovnik ili, bolje reći, briselski niz izgleda otprilike ovako: žličica mrava, pa malena tortilja s ličinkama pčele i sve tako redom do zalijevanja mravljim džinom.
Uvođenje kukaca u prehranu nije novost u svijetu, no još uvijek se jelovnici s, recimo, gusjenicama, crvima, skakavcima ili mravima smatraju egzotičnima, Ekonomski razlozi učinit će, po svemu sudeći, da kukci postanu dio svakodnevne prehrane.
Proizvodnja jestivih kukaca neusporedivo je jeftinija i za okoliš prihvatljivija od uzgoja mesa.
Nećemo jesti meso kloniranih životinja
Meso kloniranih životinja i genetički modificirana hrana nisu obuhvaćeni ovom regulativom, već zasebnim zakonima. Ostale, umjetne supstancije trebale bi na druge načine pronaći svoju računicu i dobiti mjesto na europskom tanjuru. Primjerice margarin s nanočesticama imat će manje kolesterola, donosi HRT.
Što se nanočestica tiče, one službeno još nisu u europskim jelovnicima, no ne može se sa sigrunošću tvrditi da ih nema u nekim sastojcima.
Spomenuta regulativa EU ima također za cilj i osigurati jednostavnije poslovanje onima koji uvoze egzotičnu hranu iz drugih krajeva svijeta. Budućnost bi, što se tiče prehrane, uskoro mogla biti vrlo iznenađujuća, barem za prosječna europska nepca nenavikla na egzotične secijalitete od 'gmižućih' i 'letećih' stvorenja.