Njemačka obavještajna služba zadužena za djelovanje u inozemstvu, BND, prošle je godine odbila ponudu da se sastane s odbjeglim bivšim izvršnim direktorom Wirecarda Janom Marsalekom u Moskvi. Njemački obavještajci posumnjali su da je poziv na razgovor s bjeguncem bio zamka koju im je pokušala postaviti ruska obavještajna služba FSB, piše Financial Times pozivajući se na izvore dobro upućene u taj slučaj.
Njemačka je izdala tjeralicu za Marsalekom, optuženim za financijsku prijevaru "tešku" 3,2 milijarde eura koja je uzdrmala politički i financijski establišment u zemlji. Wirecard je dugo slovio za jednu od najuspješnijih njemačkih tehnoloških priča, ali ta je tvrtka za digitalna plaćanja u lipnju prošle godine završila u stečaju nakon što se otkrilo da polovica njenih prihoda i 1,9 milijardi eura korporativnog novca uopće ne postoje.
Marsalek u zadnji čas utekao u Bjelorusiju
Sastanak Marsaleka s njemačkim agentima lani u ožujku predložio je jedan poslovni čovjek, ali u BND-u su odmah posumnjali da bi posrednik mogao biti neformalni suradnik FSB-a. Marsalek je bio bliski suradnik Markusa Brauna, glavnog izvršnog direktora Wirecarda, zadužen za istrage financijskih prijevara. Pobjegao je neposredno prije nego što su tužitelji u Münchenu u lipnju 2020. izdali nalog za njegovo uhićenje. Austrijska policija utvrdila je da se tih dana Marsalek ukrcao u privatni avion u maloj zračnoj luci južno od Beča i odletio u glavni grad Bjelorusije Minsk, gdje mu se potom izgubio trag.
Braun, koji je u pritvoru u Augsburgu, prošloga je mjeseca optužen za prijevaru, zlouporabu položaja, namještanje računa i manipulaciju tržištem. Njemački tužitelji i BND sada su sigurni da se 42-godišnji Marsalek skriva u Moskvi. Tri zapadne obavještajne agencije istraživale su Marsalekove veze s pojedincima ili mrežama povezanima s ruskom vojno-obavještajnom upravom, GRU.
Rusi tvrde da nemaju pojma gdje je bjegunac
Njemačko tužiteljstvo stavilo ga je na Interpolovu listu najtraženijih bjegunaca podnijevši ruskim vlastima zahtjev za njegovim izručenjem. No, i Rusije im je odgovoreno kako nemaju saznanja da je ušao u zemlju. U ožujku 2021., tijekom parlamentarne istrage u Njemačkoj o tom skandalu, rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je na Twitteru da je "zbunjeno optužbama o bliskim vezama Marsaleka s ruskim sigurnosnim službama" te je pozvalo Berlin "da prestane politizirati taj slučaj". Otprilike u isto vrijeme, predstavniku BND-a u njemačkom veleposlanstvu u Moskvi prišao je poslovni čovjek koji je predložio sastanak s Marsalekom. Iako taj poslovni čovjek nije imao službenu ulogu u ruskoj tajnoj službi, njemački BND smatra da je neformalni suradnik FSB-a.
Strahujući da bi ruska obavještajna služba mogla pokušati postaviti zamku kako bi osramotila njemačko obavještajno osoblje, taj su sastanak zaustavili visoki dužnosnici BND-a u Berlinu, rekao je jedan od upućenih u slučaj, dodavši da je o tome bila obaviještena i kancelarka Angela Merkel. No, informacija nije proslijeđena tužiteljstvu u Münchenu.
Je li BND naveo parlamentarni odbor na krivi trag?
"Morate imati na umu da je riječ o istoj tajnoj službi koja je otrovala Alekseja Navaljnog", rekla je za Financial Times druga osoba upoznata s odlukom BND-a.
Ovog tjedna, njemački dnevnik Bild objavio je da je njemačka vlada znala da se Marsalek nalazi u Moskvi. Bruno Kahl, šef BND-a, bio je neodređen odgovarajući na pitanja zastupnika o Marsalekovoj lokaciji tijekom parlamentarne istrage o Wirecardu. Međutim, jedna upućena osoba upućena demantirala je taj detalj teksta u Bildu dodajući da je BND imao samo "pretpostavku" o Marsalekovoj točnoj adresi.
"Nova otkrića pokreću neka ozbiljna pitanja ako je BND naveo parlamentarni istražni odbor na krivi trag", rekao je Jens Zimmermann, zastupnik socijaldemokrata i bivši član istražnog odbora.