"Na trzistu rada trenutno nije moguce naci odgajatelje", zali se sefica vrtica u Munchenu. Situacija je takva da se djeca svakih par tjedana moraju privikavati na nova lica: Eleni iz Grcke, Ivan iz Rusije ili Florence iz Francuske.
U meduvremenu u vrticu ne radi niti jedna odgajateljica kojoj je materinji jezik njemacki. Minhenski vrtic nije iznimka. U Njemackoj, prema svim sluzbenim podacima, vlada akutni manjak odgajatelja.
Nedostaje 15 do 30 tisuca odgajatelja
"Krivicu" za ovakvu situaciju izmedu ostalog snosi i sredinom prosle godine uvedeni zakon koji roditeljima jamci mjesto u jaslicama i vrticu za dijete mlade od tri godine. To je gradove i opcine prisililo na otvaranje novih vrtica i jaslica s tom posljedicom da se trenutno diljem Njemacke biljezi manjak od 15 do 30 tisuca odgajatelja. Ovakvo stanje na trzistu uzrokuje i neke druge negativne popratne pojave.
"Mi danas primamo osoblje koje jos prije nekoliko godina ne bi imalo nikakvog izgleda za radno mjesto", kaze Joachim Feichtel iz socijalne udruge Arbeiterwohlfahrt koja izmedu ostalog drzi vrtice diljem zemlje. U meduvremenu se primaju i priuceni odgajatelji, uglavnom majke s radnim iskustvom.
No novonastala situacija na trzistu otvorila je mogucnost zaposljavanja i odgajatelja iz clanica Europske unije u kojima vlada daleko visa nezaposlenost nego u Njemackoj. U mnogim istocnim i juznim clanicama EU-a bi se mnogi odgajatelji i odgajateljice rado uputili na rad u Njemacku. Tamo ih osim sigurnog radnog mjesta u mnogim sredinama koje si to mogu priustiti cekaju intenzivni tecajevi njemackog i pripreme na svakodnevicu u novoj domovini, pise Deutsche Welle.
Odgajateljica Irina, koja je htjela ostati anonimna, prije sest mjeseci u Njemacku je dosla iz Poljske. Pocetak je bio tezak.
"Na prvom radnom mjestu sam dala otkaz nakon nekoliko dana. Radna atmosfera je bila neugodna, radilo se previse", svjedoci poljska odgajateljica.
U meduvremenu se bolje snalazi, ima novo radno mjesto i intenzivno radi na svom njemackom koji je jos uvijek manjkav.
Solidno znanje njemackog jezika
Iz ovog razloga Fabienne Becker-Stoll iz Drzavnog instituta za predskolski odgoj zahtijeva da barem jednoj odgajateljici u grupi njemacki bude materinski jezik. U principu i poslodavci prilikom uposljavanja osoblja iz inozemstva nastoje zaposliti osobe sa solidnom razinom poznavanja njemackog jezika.
No iako je, i za gradane Hrvatske, useljavanje olaksano, uvjeti poput poznavanja jezika, posebice u onim strucnim zanimanjima za koje gradani Hrvatske mogu konkurirati usprkos trenutnim ogranicenjima za useljavanje od strane Njemacke, i dalje je neophodno.
