"Neka dođe svatko tko može raditi!", tako se ukratko može opisati apel Christian Dürr, šefa poslaničke grupe Liberala u njemačkom parlamentu. "Nakon faze gastarbajtera šezdesetih i sedamdesetih, tržište rada se zatvaralo", rekao je, dodajući da mora biti obratno te da svatko tko može živjeti od svojih ruku, mora odmah imati dozvolu za rad, piše Deutsche Welle.
Bio bi to uobičajeni istup jednog ekonomskog liberala, da nije dvije stvari: Liberali su sada na vlasti, zajedno sa Socijaldemokratima i Zelenima. Još važnije – izjavi Christian Dürr prethodili su dramatični apeli iz niza branši koje ne mogu naći dovoljno radne snage u Njemačkoj.
Slike kaosa i gužvi na njemačkim aerodromima te tisuće otkazanih letova na početku sezone ljetovanja, natjerale su Vladu da intervenira i obeća ekspresno izdavanje radnih dozvola. Oči se upiru u Tursku i Zapadni Balkan, odakle bi trebalo regrutirati ispomoć na period od najviše tri mjeseca. U međuvremenu su se javili ugostitelji pozivajući vlasti da im olakša dovođenje ljudi sa Zapadnog Balkana.
Zapadnobalkansko pravilo
Relativno novi njemački zakon o doseljavanju omogućava rad svima koji nađu poslodavca pod uvjetom da su za nešto stručni. Mogu biti računovođe ili šoferi, važno je da imaju neki papir. Izuzetak je takozvano "zapadnobalkansko pravilo", doneseno u jeku izbjegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i Dalekog istoka masovno pridruživali tražitelji azila iz Srbije, Makedonije ili s Kosova.
Tada je dogovoreno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalificirani radnici. "U zemljama Zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Njemačkoj“, tvrde ugostitelji te traže da se produži "zapadnobalkansko pravilo" koje istječe potkraj 2023. godine, te da se ubrza izdavanje viza i radnih dozvola.
Notorna je već žeđ njemačkog tržišta rada za majstorima svih vrsta, vozačima, ili medicinskim osobljem koje masovno dolazi iz BiH, Srbije i susjednih zemalja. Za ove potonje, prema ranijem istraživanju DW, klinike i starački domovi plaćaju posrednicima i po 15.000 eura kako bi im doveli samo jednog njegovatelja.
Čeka ih ogroman nedostatak radnika
"U prvom kvartalu bilo je upražnjeno 1,74 milijuna radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti je već ispod pet posto. Iluzorno je dakle da se rupa može popuniti samo povećanjem plata i poboljšanjem uvjeta rada, iako su ti koraci ispravni", piše Die Zeit.
Prema procjenama stručnjaka, manjak radnika mogao bi prijeći tri milijuna do 2030. godine. Nedavno je ministar rada najavio "moderni zakon o useljavanju" za jesen, pa će dolazak u Njemačku biti dodatno olakšan. No s druge strane, pitanje je koliko je ljudi uopće ostalo u regiji da su spremni ići u Njemačku. Sve češće se čuje da je tržište rada isušeno, te da regiji prijeti demografska kataklizma.