Ovih dana je nastavljeno polaganje cijevi na danskom dijelu trase rusko-njemačkog plinovoda Sjeverni tok 2. Njemačke vlasti i dalje inzistiraju na dovršetku projekta, usprkos američkim sankcijama. Danski bi dio plinovoda trebao biti gotov do kraja travnja.
Novi predsjednik njemačke vladajuće stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) Armin Laschet izjavio je da Njemačka ne smije odustati od Sjevernog toka 2 u znak prosvjeda protiv ponašanja Rusije u slučaju Alekseja Navaljnog. Smatra da njegov pokušaj ubojstva i zatvaranje nakon povratka kući ne treba miješati s "privatnim gospodarskim projektom", poput plinovoda za ruski plin.
"Mislim da je to dno političke kulture kada se umjesto trezvene rasprave o nekom problemu pokušavaju nametnuti klišeji", rekao je Laschet za Reuters. Iako se svi političari, počevši od kancelarke Angele Merkel, preko predsjednika Franka-Waltera Steinmeiera do članova koalicijskog SPD-a trude naglasiti da je Sjeverni tok 2 privatni, a ne državni projekt te da država nema razloga odlučivati o njegovoj sudbini zbog političkih razloga, jedan potez pokazuje suprotno.
Milijarda eura Amerikancima
Naime, njemačka je vlada ljetos u tajnosti ponudila administraciji sad već bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa milijardu eura za ulaganje u LNG terminale za uvoz američkog ukapljenog plina, tražeći zauzvrat da SAD ne uvede sankcije na Sjeverni tok 2. Tek je nedavno u javnosti procurio i službeni dokument o tom pokušaju "podmićivanja", što bi moglo izazvati skandal u vladi Angele Merkel, ali i zaključiti ministarsku karijeru SPD-ova šefa financija Olafa Scholza koji je i napisao tu ponudu.
Novinar Bilda Julian Roepcke naziva tu ponudu korupcijom, jer njemačka vlada nudi milijardu eura poreznih obveznika Trumpovoj administraciji, zaobilazeći odobrenje parlamenta, a zauzvrat traži da i oni zaobiđu Kongres, s ciljem dovršetka projekta od kojeg najviše koristi imaju Rusi. Trump je to, prema pisanju Bilda, odbio.
Rušenje posljednjih mostova
Njemački je predsjednik, Frank-Walter Steinmeier ovih dana u intervjuu za Rheinische Post ustvrdio da su dobri energetski odnosi jedan od posljednjih mostova koji Rusiju povezuju s EU-om. Sugerirao je da ne treba rušiti te mostove, a pogotovo da to ne bi trebala učiniti Njemačka koja je u Drugom svjetskom ratu izvršila invaziju na Sovjetski savez. Na to je reagirao ukrajinski veleposlanik u Berlinu Andrij Melnyk, rekavši kako su "upitni povijesni argumenti izazvali čuđenje i indignaciju u Ukrajini."
