Izrael u utorak održava druge izbore u pet mjeseci, a oni bi se mogli pretvoriti u bitku za politički opstanak premijera Benjamina Netanyahua.
Netanyahu je izraelski premijer s najdužim stažem, ali u travnju je pretrpio jedan od najvećih poraza u karijeri, kada nije uspio sastaviti novu vladu iako su Likud i njegovi saveznici osvojili većinu parlamentarnih mandata.
Ne želeći riskirati da predsjednik Reuven Rivlin ponudi mandat za sastav vlade nekom drugom, Netanyahu, koji bi u idućim tjednima mogao biti optužen za korupciju, odlučio se na nove izbore.
Završne ankete ukazuju na još jednu tijesnu utrku Likuda i centrističkog saveza Plavih i bijelih koji vodi bivši vojni zapovjednik Benny Gantz. Nije isključena ni još jedna pat pozicija između dviju strana.
Izraelci bi mogli biti zasićeni održavanjem dvaju izbora u kratkom roku i odaziv bi se mogao pokazati ključnim. I opet, izbori bi u velikoj mjeri mogli ponovo biti referendum o Netanyahuu.
Njegovo kontroverzno obećanje da će anektirati trećinu Zapadne obale ako pobijedi na izborima, tema je koja dominira zadnjim danima kampanje.
"Ako netko može utjecati na predsjednika Trumpa, Kongres i američko javno mnijenje, to je snaga", kazao je Netanyahu u televizijskom intervjuu u petak u kojem je nastojao ispolirati svoju vjerodostojnost.
"Što mislite kako sam postigao sve ovo? Iskustvom", kazao je.
Iskustva, ali na pitanjima sigurnosti, ima i njegov rival Gantz koji se prikazuje kao osoba koja će vratiti dignitet funkciji premijera, u očitoj referenci na sumnje u korumpiranost njegova protivnika.
"Ovdje sam da promijenim zemlju. Bibijev kraj je nužan dio toga", kazao je koristeći se Netanyahovim nadimkom.
Bez obzira na to koliko mandata osvojili u parlamentu sa 120 mjesta, a ankete pokazuju da će ih obje strane imati tridesetak, koalicija će biti nužna.
U tome bi ključnu ulogu mogao imati bivši ministar obrane Avigdor Lieberman. On i njegova nacionalistička stranka Yisrael Beitenu iznervirali su ultraortodoksne židovske stranke, koje su važan dio Netanyahuove koalicije.
Ultraortodoksne Židove optužuje da žele nametnuti vjerske zakone svjetovnom stanovništvu i želi im ukinuti izuzeće od služenja obaveznog vojnog roka. Ankete pokazuju da je time dobio na popularnosti.
To bi moglo omogućiti da odlučuje o tome tko će formirati iduću vladu i hoće li njegov stari neprijatelj Netanyahu dobiti parlamentarni imunitet od kaznenog progona.
Aktualni premijer na to uglavnom odgovara koristeći se starim obrascem dokazivanja da bez njega Izrael srlja u propast i dokazuje svoju važnost posterima s Trumpom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Gantzu, pak, neki prigovaraju da mu je kampanja preblaga i da je sklon gafovima u javnim nastupima. Ankete neovisno o tome pokazuju da je zadržao potporu onih kojima je dosta Netanyahua.
Stranke izraelskih Arapa ponovo su se ujedinile i mogle bi se pokazati ključnim faktorom ako im uspije rezultat sličan onome na izborima 2015. kada su bili treća najjača snaga u parlamentu.
Ispitivanja javnoga mnijenja da bi ekstremistička stranka Židovska snaga, koju mnogi smatraju rasističkom, prvi put mogla preći izborni prag od 3,25 posto.
Ali na kraju, "odlučit će odaziv", kaže Gayil Talshir, profesorica političlih znanosti na jeruzalemskom sveučilištu.
Ona ne isključuje mogućnost da se Gantz pridruži Netanyahuovoj vladi u nekim specifičnim uvjetima, ali je sigurna da svadljivi premijer, ne bude li u mogućnost ponovo sastaviti vladu, neće otići tiho.
"Jedino do čega je njemu stalo jest da preživi kao premijer", rekla je: "On neće otići tiho".
