NERVOZA U KREMLJU: /

Više od 5000 uhićenih, a Navaljni osuđen; Mogu li masovni prosvjedi i pritisak svijeta prisiliti Putina na uzmak?

Image

Deseci tisuća Rusa prosvjeduju protiv uhićenja kritičara Kremlja Alekseja Navalnog.

3.2.2021.
7:46
VOYO logo

Policijske palice i električni paralizatori protiv demonstranata. Više od 5000 uhićenih za samo jedan dan. Ruska policija tijekom masovnih prosvjeda širom zemlje nije bila nježna prema pristašama uhićenog Alekseja Navaljnog, piše Deutsche Welle.

Najveći broj poznavalaca prilika to vidi kao prekomjernu reakciju. I ocjenjuje da to pokazuje nervozu u Kremlju. Ali, koliko su zaista demonstranti za ruskog predsjednika Vladimira Putina opasni? Može li novi val prosvjeda uzdrmati njegovu fotelju?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz to, sud u Moskvi odredio je da će Navaljni morati provesti više od dvije godine u zatvoru jer je prekršio raniju uvjetnu kaznu i toliko mu je još ostalo nakon kućnog pritvora, dok je Zapad odmah pozvao na njegovo hitno puštanje. Sutkinja Natalija Repnikova rekla je da Navaljni mora odslužiti tri i pol godine na temelju kazne izrečene 2014., umanjeno za dio koji je već ranije proveo u kućnom pritvoru. On se na kaznu može žaliti.

Navaljni će morati provesti dvije i pol godine u zatvoru, objavila je njegova organizacija, Fond za borbu protiv korupcije koja je pozvala na hitne prosvjede u središtu Moskve, ispred Kremlja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Aleksej Navaljni poslan je u kaznenu koloniju na dvije i pol godine. Okupljamo se u odmah u središtu Moskve", objavila je organizacija na Twitteru. Radi se o dosad najdužoj zatvorskoj kazni izrečenoj Alekseju Navaljnom koji se već deset godina suprotstavlja predsjedniku Vladimiru Putinu. Njegove ranije kazne brojale su se u danima ili tjednima. Navaljni je u utorak svoje pojavljivanje na moskovskom sudu ocijenio pokušajem "zastrašivanja milijuna Rusa" te se obrušio na Putina.

"Najvažnije je ovim procesom utjerati strah u kosti golemom broju ljudi. Zatvorimo jednog da bismo zastrašili milijune drugih", kazao je Navaljni. SAD, Europska unija, Velika Britanija, Francuska i Njemačka zatražile su od Moskve da odmah oslobodi Navaljnog, a američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da će se Washington koordinirati sa saveznicima.

Kremlj je osudio miješanje u unutarnja pitanja, a ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je pozive za oslobađanje Navaljnog.

"Ne miješajte se u unutarnja pitanja suverene zemlje. I savjetujemo da se svako bavi svojim problemima", rekla je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
GOTOVO CIJELI SVIJET OBRUŠIO SE NA RUSIJU ZBOG NAVALJNOG: /

'Odmah ga pustite!': Odvjetnici: 'Uopće mu ne možemo pristupiti'

Image
GOTOVO CIJELI SVIJET OBRUŠIO SE NA RUSIJU ZBOG NAVALJNOG: /

'Odmah ga pustite!': Odvjetnici: 'Uopće mu ne možemo pristupiti'

Kolebanje elita

Šef umjerene liberalne Zaklade peterburška politika, Mihail Vinogradov, u razgovoru za DW ocjenjuje da promjenu vlasti u Rusiji ne mogu izazvati samo mase na ulicama. Presudnije je "kolebanje elita", dakle visokorangiranih državnih dužnosnika oko Putina, u vojsci i tajnim službama, ukazuje Vinogradov. Ako u Rusiji dođe do političkih turbulencija, onda se po pravilu događa podjela unutar organa moći. Ali, "u ovom trenutku takav rascjep ne postoji". Vinogradov uspoređuje ove prosvjede s prosvjedima 2019. prije izbora za moskovski gradski parlament. Smatra da ne bi ništa politički promijenili.

Neovisni politički analitičar Abas Galjamov misli međutim da demonstracije imaju više snage. U razgovoru za DW policijsku reakciju uspoređuje s obranom tvrđave okružene jarkom. Snage sigurnosti su izgledale "kao da su se sakrile iza zidina, podigle mostove preko jarka i čekaju neprijateljske napade".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kremlj u defenzivi

Galjamov smatra da to pokazuje da Kremlj sebe vidi u ulozi onog koji se brani. Politolog kaže da su mu policajci djelovali demotivirano i iznenađeno, bez obzira na njihovo žestoko postupanje s demonstrantima. Nasuprot tome, kritičari Kremlja djelovali su vrlo motivirano. "Zbog toga što su vlastodršci bili u defenzivi sljedeći prosvjedi bi mogli biti masovniji", očekuje Galjamov.

A možda i nasilniji? U to međutim sumnja Ilija Grašenjkov iz Centra za razvoj regionalne politike, privatne političke zaklade sa sjedištem u Moskvi. Grašenjkov smatra da aktualni prosvjed "prodire dublje", da je jezgra demonstranata znatno "aktivnija" nego na prethodnim prosvjedima.

"Oni svjesno riskiraju da budu uhićeni ili pretučeni, i usprkos tome izlaze na ulice. Što više, najveći dio njih zaista gaji simpatije prema Navalnom i traži njegovo puštanje na slobodu. Prosvjed je ovoga puta rezultirao političkim zahtjevom."

Odlučuju elite

Ipak, Putina neće tako otjerati s vlasti, uvjeren je Abas Galjamov. Kao i Mihail Vinogradov i on smatra da je uloga elita presudna. "Naravno da neće demonstranti jednog dana jurišati na Crveni trg i izbaciti Putina iz Kremlja, ali prosvjed ipak pokazuje da su ljudi nezadovoljni elitama. To će jednog dana utjecati i na lojalnost elita (Kremlju, op. ur). A onda će se i one pobuniti." Čak i ako prosvjedi nisu imali neki veliki efekt, niti je Navalni pušten na slobodu, ipak su demonstracije u priličnoj mjeri politizirale zemlju, a možda su utjecale i na neke Putinove birače u njihovim odlukama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sljedeće jeseni su, naime, parlamentarni izbori, tada se biraju zastupnici za državnu Dumu. Politički stručnjaci ne isključuju da bi se tzv. "smart voting", odnosno "pametno glasovanje" koje je uveo Aleksej Navalni, moglo isplatiti. Cilj tog glasovanja je da se što je moguće više glasova oduzme vladajućoj stranci Jedinstvena Rusija. Navalni preporučuje Rusima da glasaju za bilo koju drugu stranku, bez obzira koliko mala bila – za sve, samo ne za Jedinstvenu Rusiju. A Navaljnom je važno samo jedno: da Putinova stranka dobije što manje podrške, kako bi nekad mogla biti i uklonjena s vlasti.

sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo