- Danas je 102. dan rata u Ukrajini
- Nekoliko eksplozija potreslo Kijev u nedjelju ujutro
- U Sjevrodonjecku se vode ulične borbe
- Ukrajina može mobilizirati gotovo milijun ljudi u vojsku
- Putin zaprijetio udarima na nove mete ako SAD isporuče Kijevu rakete dugog dometa
- Kijev odbacuje inicijativu francuskog predsjednika za pregovore s Rusijom
- U istočnoj Ukrajini ubijen ruski general
PRATITE TIJEK DOGAĐAJA:
Zelenskij posjetio prvu crtu bojišnice, Sjeverodonjeck očekuje veće bombardiranje teškim topništvom
22:26 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij posjetio je u nedjelju prvu crtu bojišnice u regiji Zaporižja, objavio je njegov ured. "Želim vam zahvaliti za vaš rad, za vašu službu, za to što štitite nas i našu državu", rekao je Zelenskij i dodao da je održao minutu šutnje za poginule vojnike. Iz Zelenskijevog ureda kazali su da je predsjednik posjetio i medicinsku ustanovu u pokrajini i pričao s ljudima koji su bili primorani napustiti svoj dom, uključujući i one iz Mariupolja, koji je sada u ruskim rukama. Zelenskij je obećao kako će se napraviti sve da se svim raseljenim ljudima nađe prigodan smještaj.
Što se tiče Sjeverodonecka na istoku zemlje, Ukrajina je objavila da kontrolira polovicu grada. Sjeverodonjeck se nalazi u žarištu žestokih borbi u bazenu Donbasa. Guverner regije Luhansk Serhij Hajdaj rekao je da u sljedećim danima očekuje jaku protuofenzivu ruskih snaga. “Naše su oružane snage očistile polovicu Sjeverodonjecka od ruskih trupa koje su se tamo nalazile”, rekao je u intervjuu koji je objavljen na društvenim mrežama i dodao da je polovica grada pod kontrolom ukrajinskih branitelja. Upozorio je da su ruski vojnici dobili zapovijed da osvoje grad do 10. lipnja zbog čega očekuje da će Rusi u bliskoj budućnosti baciti sve rezerve – u ljudstvu i oružju – na to područje. "U pet sljedećih dana doći će do jakog povećanja broja bombardiranja teškim topništvom", zaključio je Hajdaj.
Otkazuje se Lavrovljev dolazak u Srbiju?
22:26 - Rusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora nisu dale dopuštenje za prelet zrakoplova ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je trebao posjetiti Beograd 6. i 7. lipnja što dovodi u pitanje njegov dolazak u Srbiju. "Novosti" navode kako "nije isključeno da rampu ruskom šefu diplomacije spusti i BiH, pridružujući se sankcijama koje je Ruskoj Federaciji uvela EU".
O posjetu Lavrova u ponedjeljak u večernjem dnevniku RTS-a osobno će govoriti srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Vučić je prije dva dana, govoreći o dolasku Lavrova u Srbiju, rekao da je posjet planiran i da je protokolom ustanovljeno kako bi trebao izgledati, ali je naglasio da u vezi tog posjeta ima nekih "drugih problema". "Strpite se, dan-dva, moguće da sve bude u redu, a moguće i da ne bude", izjavio je Vučić tom prilikom.
Srbijanska premijerka Ana Brnabić ranije je u nedjelju za TV Pink potvrdila da je situacija u vezi s posjetom Lavrova "iznimno komplicirana".
Više pročitajte OVDJE.
Ukrajinci ubili još jednog ruskog generala
21:38 - Ruski general Roman Kutuzov ubijen je u istočnoj Ukrajini, potvrdio je u nedjelju novinar ruskog državnog medija.
U izvješću, koje je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram objavio reporter državne televizije Aleksandar Sladkov, nije precizirano kada i gdje je general bojnik ubijen, dok iz ruskog ministarstva obrane nije bilo komentara. Kutuzov je posljednji su nizu vojnih žrtava visokog ranga koje je pretrpjela Moskva.
'Pružanje teškog naoružanja Ukrajini mora se nastaviti do pobjede'
20:20 - Zapadni saveznici "moraju shvatiti" da pružanje teškog naoružanja Ukrajini "nije jednokratna pomoć", već se mora nastaviti do pobjede, rekla je u nedjelju zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar. "Oružje je već počelo stizati, ali to nije dovoljno da se ruskoj vojsci pruži vrlo snažan otpor", tvrdi Maliar.
"Naši borci su stvarno spremni, naša vojska je stvarno spremna. Ali ova motivacija i obuka nisu dovoljni da se nadvlada Rusija bez oružja. Stoga otvoreno postavljamo pitanje da nam je potrebna pomoć zapadnog svijeta, posebno u oružju. I prije svega, govorimo o protuzračnoj obrani i teškom naoružanju", dodala je Maliar, koja smatra kako je Kijev stalno ugrožen.
"Kijev i dalje ostaje glavni cilj Kremlja", kazala je Maliar te dodala kako su se vojnici iz cijelog svijeta prijavili za Međunarodnu legiju koja je dijelom ukrajinskih snaga. Rekla je da imaju prijave "gotovo iz cijelog svijeta", pri čemu su se neki ljudi prijavili kao "profesionalni borci koji mogu obavljati vojne zadaće na vrlo visokoj razini", a drugi jer su bili motivirani "nepravdom" sukoba.
Austrijski kancelar: 'Pristupanje Ukrajine EU nije goruće pitanje, emocije treba ukloniti iz rasprave'
20:12 - Austrijski kancelar Karl Nehammer izjavio je da pristupanje Ukrajine Europskoj uniji 'ne može biti goruće pitanje' s obzirom da se Ukrajina trenutno bori za svoj 'politički i teritorijalni opstanak'. Naglasio je da se emocije moraju ukloniti iz trenutne rasprave o članstvu Ukrajine u EU, dodajući da brzo pristupanje 'nije realno'. Kancelar je dao podršku ideji francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o uspostavi "Europske političke zajednice" koja bi okupljala zemlje koje teže pridruživanju ili bližim vezama s EU.
"Ujedinjuje nas isti cilj, svi želimo snažnu, neovisnu i ekonomski uspješnu Ukrajinu", poručio je Nehammer u svom priopćenju: "Trenutačno se Ukrajina bori za svoj politički i teritorijalni opstanak. Svi naši napori prvenstveno su usmjereni na okončanje ruskog agresorskog rata."
Kancelarova izjava uslijedila je nakon što je ukrajinski ministar vanjskih poslova, Dmitro Kuleba, prošloga mjeseca izjavio da je Ukrajini dosta "posebnih rješenja" i zasebnih modela za integraciju u Europsku uniju, dodavši da njegova zemlja želi punopravno članstvo u Uniji. Kijev je također već izrazio zabrinutost da bi se Macronova "Europska politička zajednica" mogla koristiti tek kao alternativa članstvu u Europskoj Uniji.
U Mariupolju je stanje kritično: 'Očekujemo epidemiju kolere'
19.35 - Nedostatak pitke vode u Mariupolju sada je na kritičnoj razini, tvrdi savjetnik gradonačelnika Petro Andrušenko. Rekao je da se ljudi moraju registrirati da bi dobili pitku vodu i mogu je dobiti samo svaka dva dana. Šteta na Mariupolju tijekom više od dva mjeseca bombardiranja bila je toliko velika da većinu osnovnih usluga, kao što su struja, plin i vodovod, tek trebaju obnoviti lokalne vlasti koje podržavaju Rusi.
“Količina vode je prije bila mala, ali sada se potpuno smanjila. Potrebno je registrirati… Uskoro će temperatura rasti, razina vode pasti, a voda će biti manje”, kazao je.
Voda koju daju okupatorske vlasti upitne je kvalitete. “Bez ključanja se uopće ne može konzumirati u svakodnevnom životu, a nema mjesta gdje bi se ona mogla prokuhati unutar kuće, već se samo može prokuhati na vanjsku vodu. Zapravo, ljudi ju koriste takvom kakva je. Ovo je dvostruka prijetnja odjednom”, smatra. Andrušenko je ponovio svoja upozorenja o epidemijama zbog velike količine smeća i broja leševa zakopanih u plitkim grobovima diljem grada.
“Očekujemo koleru i bilo kakvu virusnu epidemiju vezanu za gastrointestinalni trakt. Zbog nehigijenskih uvjeta to se može dogoditi. Najgore je što tako osnovnoj bolesti kao što je dizenterija u sadašnjim uvjetima i s disfunkcionalnim medicinskim sustavom nedostaje lijekova, nedostatak laboratorija i svega na što smo navikli, nedostatak cjepiva u Mariupolju… Čak i dizenterija može ubiti desetke tisuća”, rekao je. Dosad nije bilo potvrđenih prijava dizenterije ili drugih epidemijskih bolesti u Mariupolju, prenosi Večernji list.
Pala vlada zemlje koja je bila najveća saveznica Ukrajine
17.30 - Vlada u Tallinu pala je nakon što je estonska premijerka Kaja Kallas optužila svoje koalicijske partnere da "aktivno rade protiv temeljnih vrijednosti Estonije" dok se zemlja suočava sa sigurnosnom prijetnjom iz Rusije, piše britanski Telegraph.
Reformska stranka Kaje Kallas bila je u koaliciji sa strankom Centar koja se tek početkom ruske invazije na Ukrajinu distancirala od stranke Jedinstvena Rusija Vladimira Putina s kojom je održavala čvrste veze.
"Sigurnosna situacija u Europi ne daje mi nikakvu priliku da kao premijerka nastavim suradnju sa strankom Centar", izjavila je premijerka Kallas. Sumnja se da iza svega stoji Kremlj.
Ukrajinci oborili ruski helikopter
16.10 - Društvenim mrežama kruži dramatična snimka obaranja ruskog vojnog helikoptera u Donbasu. The Sun piše da se helikopter, pogođen projektilom koji su ispalili pripadnici ukrajinskih protuzračnih snaga, pretvorio u vatrenu loptu prije nego što je oboren na tlo.
Snimka je objavljena nakon što su ruske snage na tom području navodno suršile sve mostove preko rijeke Severski Donjec.
Papa ponovno poziva na 'prave pregovore'
14:52 - Papa Franjo je u nedjelju, na svetkovinu Duhova, ponovno pozvao na "prave pregovore" zbog "sve opasnije eskalacije" sukoba u Ukrajini.
"Dok ludilo razaranja i smrti bjesni i sukob se rasplamsava, potičući eskalaciju koja je sve opasnija za sve, opetujem svoj poziv vođama naroda: molim vas, ne vodite čovječanstvo u propast!", istaknuo je poglavar Katoličke Crkve u obraćanju s prozora Apostolske palače, pred 25.000 vjernika okupljenih na Trgu svetog Petra.
"Sto dana od početka oružane agresije na Ukrajinu" Sveti Otac je pozvao na "prave pregovore za prekid vatre i za rješenje" kako bi se "u poštovanju ljudskog života čuo očajnički vapaj ljudi koji pate".
U subotu tijekom susreta s djecom u Vatikanu, 85-godišnji Papa je potvrdio da želi posjetiti Ukrajinu, rekavši da čeka "pravi trenutak" za to.
"Htio bih poći u Ukrajinu, samo moram pričekati pravi trenutak za to jer nije lako donijeti odluku koja može svijetu načiniti više štete nego koristi. Moram naći pravi trenutak za to", rekao je odgovarajući na pitanje ukrajinskog dječaka.
"Idućeg tjedna ću primiti predstavnike ukrajinske vlade koji će doći razgovarati i dotaknuti se mog eventualnog posjeta: vidjet ćemo što će od toga biti", dodao je.
Papa je od početka sukoba 24. veljače više puta pozivao na mir u Ukrajini, ali nikad nije izravno spomenuo Vladimira Putina i Rusiju, dok Katolička Crkva nastoji održati dijalog s Ruskom pravoslavnom crkvom.
Rusija tvrdi da je jutros u Kijevu pogodila tenkove
14:43 - Nakon što su u nedjelju ujutro u Kijevu odjeknule ekplozije, rusko Ministarstvo obrane objavilo je da su u predgrađu Kijeva njihove rakete uništile tenkove T-72 i druga oklopna vozila koje su Ukrajini isporučile neke istočnoeuropske zemlje. Ruska strana tvrdi da je pritom koristila visokoprecizne rakete dugog dometa. Ukrajinska strana potvrdila je, pak, da je jutros pogođen jedan vojni objekt na području Kijeva te da je u napadu ranjena jedna osoba.
Rakete su, navodno, ispaljene s ruskog strateškog bombardera Tupoljev Tu-95 s područja Kaspijskog jezera.
Španjolska će Ukrajini poslati protuzračne projektile i tenkove
13:30 - Španjolska će opskrbiti Ukrajinu protuzračnim projektilima i borbenim tenkovima Leopard povećavajući vojnu pomoć toj zemlji, prema vladinim izvorima koje citira list El Pais u nedjelju. Uz to, Španjolska će pružiti bitnu obuku ukrajinskoj vojsci o tome kako se tenkovi koriste. To će se provesti u Latviji, gdje je španjolska vojska rasporedila 500 vojnika u sklopu operacije Pojačane prednje prisutnosti. Druga faza obuke mogla bi se održati u Španjolskoj, prema izvorima koje citira El Pais. List navodi da španjolsko ministarstvo obrane dovršava isporuku protuzračnih projektila Shorad Aspide, koje je španjolska vojska zamijenila naprednijim sustavima.
Španjolska je dosad isporučila streljivo, zaštitnu opremu i lako naoružanje. Izvori su rekli za list El Pais da je veća pomoć ponuđena nakon što je premijer Pedro Sanchez posjetio Ukrajinu i sastao se s predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, no kasnila je zbog složenosti operacije.
Putinu ponestaje vojnika, a ne usudi se proglasiti opću mobilizaciju
13:20 - Putinova vojska brojčano je nadjačana jer Ukrajina sada može pod oružje staviti gotovo milijun ljudi, piše The Sun. S druge strane, Moskva ima problema s popunjavanjem svojih jedinica budući da rat nije službeno porglašen, a time ni mobilizacija u Rusiji. K tomu su ruske snage od početka invazije pretrpjele ogromne ljudske gubitke. Iako točnih podataka nema (Rusija broj poginulih sigurno umanjuje, a Ukrajina broj ubijenih neprijateljskih vojnika vjerojatno preuveličava) govori se da je već sada u invaziji na Ukrajinu poginulo više ruskih vojnika nego za vrijeme čitave desetogodišnje sovjetske intervencije u Afganistanu.
Da Rusi imaju problema s popunjavanjem postrojbi govori i današnja informacija o mobiliziranju rezervista u separatističkoj regiji Donjeck koji nisu niti dovoljno naoružani, iti dobro obučeni za ruovaje oružjem. Švedski ekonomist i stručnjak za Rusiju Anders Aslund tvrdi da Ukrajina sada može mobilizirati do milijun ljudi.
"Rusija, s druge strane, ima nedostatak vojnika. Budući da ovo tehnički nije rat, Putin ne može legalno slati ročnike. Međutim, ako bi Putin pokušao proglasiti mobilizaciju, došlo bi do masovnog otpora u Rusiji. Ukrajina bi, s druge strane, uskoro mogla ostati bez streljiva i teškog topništva. Rusija, pak, ima mnogo ztopničkog oružja. Iako je izgubila puno oklopnih vozila, tenkova i zrakoplova, ovo je sada postao topnički rat", kazao je Aslund ustvrdivši da je rat u Ukrajini trenutno u pat poziciji.
Kijev o Macronovoj inicijativi: Nema smisla pregovarati
12:48 - Ukrajina je u subotu odbacila poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da "ne ponižava" Rusiju u ime diplomacije te kazala da nema smisla pregovarati dok se ruske vojne snage ne povuku. Macron, koji održava dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od ruske invazije 24. veljače, u petak je ponudio posredovanje u ratu, upozorivši da ne treba ponižavati Moskvu kako bi vrata diplomatskog rješenja sukoba ostala otvorena. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na Twitteru je odlučno odbacio Macronovu logiku, kazavši da takvi pozivi "mogu poniziti samo Francusku i bilo koju drugu zemlju koja uputi takav poziv".
"Rusija ponižava samu sebe, a bolje bi bilo da se svi usredotočimo na to kako Rusiju postaviti na njezino mjesto. To će nam donijeti mir i spasiti živote", rekao je.
Na pitanje o ponudi o posredovanju savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak je odgovorio: "Dok ne dobijemo oružje u punoj količini, dok ne ojačamo svoju poziciju i dok ne potisnemo ruske vojne snage što je dalje moguće od granica Ukrajine, nema smisla pregovarati".
Ukrajinske snage kontroliraju polovicu Sjeverodonjecka
12:45 - Rusija je koncentrirala svoje snage za jednu od najvećih bitaka u ratu na tvornički grad Sjeverodonjeck, a čini se da Moskva očekuje u svojoj kampanji zauzeti jednu od dviju istočnih pokrajina na koje polaže pravo u ime separatističkih zastupnika. Serhij Gajdaj, guverner regije Luhanska koja uključuje Sjeverodoneck, rekao je u nedjelju da ukrajinske snage kontroliraju oko polovicu grada nakon što su ponovno zauzele veliki dio od ruskih snaga.
"Bila je to teška situacija, Rusi su kontrolirali 70 posto grada, ali u zadnja dva dana su potisnuti", rekao je Gajdaj za ukrajinsku televiziju. "Grad je sada, više-manje, podijeljen na pola", dodao je.
Tvrdnje se nije moglo neovisno provjeriti.
Britansko ministarstvo obrane priopćilo je u nedjelju da će ukrajinski protunapadi ondje u protekla 24 sata vjerojatno oslabiti bilo kakav operativni zamah koji su ruske snage postigle. Moskva je priopćila da ruske snage osvajaju grad. Ukrajinska vojska priopćila je da su ruske snage nastavile s jurišnim operacijama uz pomoć topništva i kontroliraju istočni dio Sjeverodonecka.
"Situacija je napeta, komplicirana", rekao je gradonačelnik Oleksandr Strjuk u subotu na nacionalnoj televiziji, rekavši da nedostaje hrane, goriva i lijekova. "Naša vojska čini sve što može da potisne neprijatelja iz grada".
Obje strane tvrde da su nanijele ogromne žrtve u borbama, bitki za koju vojni stručnjaci kažu da bi mogla odrediti koja strana ima zamah za produljeni rat iscrpljivanjem u sljedećim mjesecima.
Putin: Gađat ćemo nove mete ako Ukrajina dobije američke rakete
11:26 - Ruski predsjednik Vladimir Putin, govoreći za državnu televiziju Rossyja 1, osvrnuo se na isporuku ruskog oružja Ukrajini, među koim su i rakete dugog dometa, te je zaprijetio novim napadima na Ukrajinu.
"Ako Kijev bude opskrbljen ovim raketama, mi ćemo iz toga izvući odgovarajuće zaključke i upotrijebiti naše oružje, kojeg imamo dovoljno, da gađamo one objekte koje još nismo gađali", rekao je Putin.
Riječ je o američkim MLRS raketama čiji je domet do 70 kilometara. Ukrajinska strana dala je jamstva SD-u da te rakete neće koristiti za gađanje teritorija Ruske Federacije.
ISW: Ruske snage sve karte bacile na jednu bitku, ali im ne ide
10:06 - Američki Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je novu dnevnu analizu rata u Ukrajini s ažuriranim kartama bojišta.Ističu da ukrajinske snage uspješno sprečavaju napredovanje ruskih snaga u Luhanskoj oblasti te da protunapadima odbijaju ruske snage kod Sjeverodonjecka.
Također navode da je ruska vojska na istoku zemlje koncentrirala sve svoje raspoložive snage usredotočena samo na tu jednu bitku, a pritom bilježi vrlo skromne rezultate. S druge strane, ukrajinska vojska je u protunapadima i na drugim bojištima u Ukrajini, primjerice sjeverno od grada Hersona.
Rusi mobiliziraju rezerviste, slabo su naoružani i obučeni
9:57 - Ukrajinski protunapadi u posljednja 24 sata na području Sjeverodonjecka vjerojatno su "otupili" ruski zamah, objavilo je britansko ministarstvo obrane u svome dnevnom izvješću o ratu u Ukrajini.
"Ukrajinske snage izvele su protunapad na Sjeverodonjeck u istočnoj Ukrajini, vjerojatno slabeći time operativni zamah ruskih snaga koje su ove prethodno stekle koncentriranjem borbenih jedinica i vatrene moći", priopćilo je britansko Ministarstvo obrane.
U izvješću navode da ruske trupe uključuju u borbe ljude mobilizirane iz pričuvnog sastava separatističkih snaga samoproglašene Narodne Republike Luhansk.
"Te su jedinice loše opremljene i obučene, nemaju teško naoružanje u usporedbi s redovnim ruskim jedinicama", stoji u izvješću.
Ukrajinski ministar obrane: Rat bi mogao završiti ove godine
9:03 - Oleksij Reznikov, ministar obrane Ukrajine, rekao je da agresija Rusije na njegovu zemlju mora biti zaustavljena ne samo zbog sigurnosti Ukrajine, nego i susjednih zemalja. Također je izjavio kako je "moguće da rat s Rusijom bude gotov do kraja ove godine". Reznikov je to izjavio na međunarodnom sigurnosnom forumu.
"Trenutno je nemoguće predvidjeti kada će rat završiti, ali moja optimistična predviđanja su da bit o moglo biti ove godine", kazao je.
Ako Rusija dotad ne bude zaustavljena, kaže, sljedeće na radu su Poljska, baltičke zemlje i Slovačka.
Ruski projektil proletio 'kritično nisko' iznad nuklearke
8:56 - Krstereći projektil koji je ispalila ruska strana proletio je "kritično nisko" iznad nuklearne elektrane na jugu Ukrajine, javlja CNN pozivajući se na infromaciju ukrajinskog državnog operatera nuklearnih elektrana Energoatom.
"Rusija nastavlja ugrožavati sigurnost ukrajinskih nuklearnih elektrana i prijeti svijetu novom nuklearnom katastrofom. Rusija je počinila još jedan akt nuklearnog terorizma - u 5:30 ruska krstareća raketa, slična raketi 'Kalibar', preletjela je kritično nisko iznad južnoukrajinske nuklearne elektrane. Vjerojatno je ovaj projektil bio ispaljen u smjeru Kijeva, gdje su se jutros čule eksplozije", stoji u priopćenju Energoatoma.
Dodaju kako ruske snage "još uvijek ne shvaćaju da čak i najmanji komad projektila koji može pogoditi radnu energetsku jedinicu može uzrokovati nuklearnu katastrofu i curenje radijacije".
Eksplozija potresle Kijev rano jutros, ima ozlijeđenih
8:42 - Nekoliko eksplozija dogodilo se u nedjelju rano ujutro u glavnom gradu Ukrajine Kijevu, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko.
"Nekoliko eksplozija u četvrtima Darnicki i Dnjiprovskij glavnog grada", napisao je Kličko u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. "Službe već rade na licu mjesta. Detaljnije informacije - kasnije."
U nedjelju ujutro raketirano je nekoliko ciljeva u Kijevu, a gradom su odjekivale eksplozije
Reutersov svjedok vidio je dim u gradu nakon eksplozija. Sirene za zračne napade ranije su se oglasile u većem dijelu Ukrajine, uključujući regiju Kijev. Novinari Hromadskog radija izvijestili su da je "crni dim viđen jutros unutar granica Kijeva ili u neposrednoj blizini Kijeva", javlja Deutsche Welle.
Katerina Sergackova, glavna urednica ukrajinske novinske web stranice Zaborona, napisala je na Twitteru da su bile četiri eksplozije i da je sve zvučalo "kao da je bilo prvog dana ruske invazije".
U eksplozijama je ozlijeđeno nekoliko osoba, a jedna je prevezena u bolnicu. Navodno su pogođeni neki infrastrukturni objekti u gradu.
Protunapad ukrajinskih snaga u Sjeverodonjecku
8:35 - Ukrajinske snage žele "vratiti potpunu kontrolu" nad Sjeverodoneckom, strateški važnim gradom na istoku Ukrajine, gdje se nastavljaju ulične borbe, rekao je u subotu gradonačelnik toga grada Oleksandr Strjuk. Ruske snage su "ostvarile stanovit uspjeh, ušle su u grad, zauzele dobar dio njega i presjekle ga popola. No naši su se vojnici uspjeli pregrupirati i uspostaviti crtu obrane. Trenutačno činimo sve kako bismo vratili potpunu kontrolu Ukrajine" nad gradom, rekao je gradonačelnik Sjeverodonecka u razgovoru za televiziju objavljenom na službenom regionalnom Telegramu.
Ruske plinske sankcije koštat će Njemačku dodatnih 5 milijardi eura
8:30 - Ruske sankcije protiv Gazprom Germanije i njegovih podružnica mogle bi njemačke porezne obveznike i korisnike plina koštati dodatnih pet milijardi eura godišnje, piše tjednik Welt am Sonntag. Rusija je u svibnju odlučila prestati opskrbljivati Gazprom Germania, koja je bila njemačka podružnica Gazproma, nakon što je Berlin stavio tvrtku pod povjereničko upravljanje zbog ruske invazije na Ukrajinu. Od tada je savezni energetski regulator, koji djeluje kao povjerenik, morao kupovati zamjenski plin na tržištu kako bi ispunio ugovore o opskrbi s njemačkim komunalnim poduzećima i regionalnim dobavljačima.
Welt am Sonntag navodi kako ministar gospodarstva Robert Habeck procjenjuje da je potrebno dodatnih 10 milijuna kubičnih metara dnevno, što bi trenutno koštalo oko 3,5 milijardi eura godišnje. Daljnji troškovi proizlaze iz punjenja skladišta prirodnog plina Rehden koje je Habeck naručio u srijedu. List također navodi da će se dodatni troškovi od listopada prebaciti na dobavljače energije i krajnje kupce. Ministarstvo gospodarstva odbilo je komentirati razmjere nastalih troškova, piše Welt am Sonntag, prenosi Reuters.
Lavrov: Sankcije teže pogodile Europu nego Rusiju
8:25 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dao je intervju za Radio Televiziju Republike Srpske uoči posjeta Srbiji 7. lipnja. Rekao je da je u Ukrajini sve počelo 2014. godine kada su, usprkos jamstvima Francuske, Njemačke i Poljske, koje su podržale dogovor postignut između tadašnjeg predsjednika Ukrajine i opozicije, neonacisti i ultraradikali preuzeli vlast, a Njemačka, Francuska i cijeli EU "pokazali svoju bespomoćnost i slabost". Istaknuo je da su sankcije, koje je Zapad nametnuo Rusiji, teže pogodile Europu nego njegovu zemlju.
Više pročitajte OVDJE