Ne dajte da vas gaze!

PIPA i SOPA su pale, ali je došla ACTA, kojoj je cilj zatiranje inovacija i dostupnosti informacija. Temeljem ACTA-e moglo bi doći do progona ljudi koji, primjerice, filmove skidaju s interneta.

31.1.2012.
11:24
VOYO logo

Zajedničko svim zakonima koji dosežu do kućnih računala i korisnika piratskih stranica je, čini se, očito pomanjkanje demokratske procedure kod njihovog donošenja i rad iza leđa onima na koje će se odnositi, koje će se kažnjavati ukidanjem (ili bar pokušajem) pristupa internetu.

Portal Arstehnica upozorava na takvu novu generaciju međudržavnih sporazuma na tragu ACTA-e, koji su osmišljeni i napisani u SAD-u, odnosno kao međunarodna verzija njihovog DMCA (Digital Millennium Copyright Act), koji također predlaže skidanje korisnika s mreže u slučaju kršenja autorskih prava. Radi se o Trans-Pacific Partnershipu (TPP) između SAD-a te Australije, Bruneja, Čilea, Singapura, Malezije i Vijetnama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Definicija autorskih prava u njemu usklađena je s američkom verzijom copyrighta, pa prava prestaju vrijediti 70 godina nakon autorove smrti, a glavni su argumenti oni korporativni.

Zemljama potpisnicama nudi mogućnost tek da donesu 'strože' zakone po pitanju zaštite autorskih prava, a sporazum se uzima kao zakonski minimum.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Internet je ključni alat za ljude diljem svijeta u razmjeni ideja i promociji demokracije. Molimo vas da pokažete kako ste istinski svjetski lideri i zaštitite naša prava

'Uljuđivanje' ACTA-e koja i dalje krši ljudska prava

Što se pak same ACTA-e tiče, Arstehnica navodi nekoliko krivih formulacija kojima se koriste njeni protivnici, iako takvo što, zbog štetnosti ACTA-e, uopće nije potrebno. Primjerice, prvi nacrti tog zakona zaista su sadržavali skandalozne načine borbe protiv krađe autorskih prava, primjerice zabranu pristupa nakon trećeg prekršaja, ali oni su u posljednjoj verziji, na koju su potpis stavili i predstavnici EU i većine njenih članica, izmijenjeni.

Iako se iz sadržaja tog sporazuma da primijetiti da su u određenoj mjeri preformulirani.

Najveći problem je motrenje korisnika. Odbačen je prvotni prijedlog da se korisnika skida s interneta nakon tri prekršaja, pa tu ostaje princip: "Promicanje korporativnih napora u poslovnoj zajednici kako bismo se učinkovito mogli zaštititi od kršenja copyrighta i srodnih prava... uz poštivanje slobode izražavanja, poštenog procesa i privatnosti." To će, naravno, zahtijevati nekakvu vrstu nadzora, ali nije definirano na koji točno način, za razliku od ranije verzije, u kojoj je predlagano da pružatelji internetskih usluga vrše nadzor nad korisnicima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugi najveći problem ACTA-e su generički lijekovi. Iako je pogrešno tvrditi, navodi Arstehnica, da ACTA zabranjuje proizvodnju takvih lijekova, ona pojačava nadzor nad proizvodima koji krše principe intelektualnog vlasništva prilikom prelaska granice. Tako omogućava zaplijene i u tranzitnim zemljama i onda kada su, primjerice, sporni lijekovi legalni u odredišnoj zemlji. Time su ponajviše ugrožene najsiromašnije zemlje.

Navode i da je pogrešno tvrditi da je ACTA opasnija od SOPA-e i PIPA-e. No, unatoč pretjerivanjima u interpretaciji ACTA-e, Arstehnica navodi da se radi o lošem dogovoru između voljnih i bogatih zemalja, koje žele minimalnu zaštitu autorskih prava i zbog toga nužnu kontrolu informacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milijuni potpisnika će pokušati promijeniti mišljenja EP-a

Istovremeno se protivnici ACTA-e, kao i u slučajevima PIPA-e i SOPA-e, organiziraju.

Naime, grupa Avaaz.org planira prikupiti dva milijuna potpisa prije nego ih uputi Europskom parlamentu. Molbu je u samo nekoliko dana potpisalo više od milijun i dvjesto tisuća ljudi, a tekst peticije glasi ovako:

"Kao zabrinuti građani svijeta, obraćamo vam se da stanete u obranu slobodnog i otvorenog interneta i odbijete ratifikaciju ACTA-e, koja bi to mogla uništiti. Internet je ključni alat za ljude diljem svijeta u razmjeni ideja i promociji demokracije. Molimo vas da pokažete kako ste istinski svjetski lideri i zaštitite naša prava."

Sličnu peticiju raspisala je mreža aktivista za online slobode AccessNOW.org. Oni smatraju da je ACTA nepotrebna, jer dok kreše inovaciju i dostupnost informacija, te progoni ljude koji filmove skidaju s interneta, Hollywood je, primjerice, "lani imao najbolju poslovnu godinu, koja je uslijedila nakon druge najbolje godine ikad, odnosno treće najbolje godine ikad, dok ostatak svijeta pati zbog ekonomske recesije".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oni potpise prikupljaju na ovom linku.

No, neosporno je i da bitka za slobodu interneta neće završiti eventualnom pobjedom protivnika ACTA-e.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo