Clanovi NATO-a danas su postigli dogovor o osnivanju "sile" od nekoliko tisuca pjesadijskih vojnika koji bi u roku par dana bili spremni na djelovanje.
Novi sigurnosni aranzmani na odgovarajuci nacin ce se i financirati. Stoga je nasa vlada vec izjavila da je odlucila kako nece smanjivati sredstva za obranu. Cilj je dostici da se do 2020. godine za obranu izdvaja dva posto BDP-a, a od tih sredstava da 20 posto ide za razvoj i novu opremu, rekao je predsjednik Ivo Josipovic, koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo na summitu NATO-a u Newportu, u Walesu.
Potvrdena politika otvorenih vrata
Na summitu je potvrdena politika otvorenih vrata, to jest da ce se nastaviti politika prosirenja. To je nama posebno vazno, jer je rijec o clanstvu zemalja u regiji, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije, rekao je Josipovic.
Josipovic je ocijenio da je nazivanje ovoga summita povijesnim opravdano.
"Apsolutno povijesan i vazan summit. Doslo je do novog okupljanja, prepoznavanja nekih opasnosti, koje su zaista realne. Nije rijec samo o Ukrajini, rijec i o tzv. Islamskoj drzavi, rastucem terorizmu, rastucem krsenju elementarnih ljudskih prava. Razina tih ugroza elementarnih vrijednosti koje kroz NATO stitimo je takva da trebamo reagirati odlucnom porukom", rekao je predsjednik Josipovic.
Za danas su na summitu najavljeni razgovori o novom krugu sankcija EU-a i buducem odnosu s Moskvom uz ponovnu procjenu Temeljnog akta iz 1997. kojim su regulirani odnosi nekadasnjih hladnoratovskih neprijatelja. Clanice NATO-a poput Njemacke, Francuske i Italije voljne su pristati na nove sankcije, ali istodobno smatraju da se dijalog s Moskvom mora nastaviti i da Temeljni akt ne smije biti otkazan. Ta dvojna strategija kljuc je uspjeha, rekla je kancelarka Angela Merkel.
Islamska drzava i njezin teror
Druga je tema Islamska drzava i njezin teror na podrucju samoproglasenog kalifata u Iraku i Siriji. Ocekuje se da ce u zakljuccima summita celnici NATO-a osigurati da pojedine clanice i partneri pruze pomoc irackim vlastima u organizaciji obrane od terorista Islamske drzave.
Mi, celnici drzava i vlada zemalja clanica Komisije NATO-Ukrajina, slozno podupiremo neovisnost, teritorijalni integritet i neovisnost Ukrajine u njezinim medunarodno priznatim granicima, navodi se u zajednickoj izjavi prihvacenoj na sastanku. Snazno osudujemo rusku, nelegalnu i nelegitimnu samoproglasenu 'aneksiju' Krima i kontinuiranu i smisljenu destabiliaciju istocne Ukrajine, sto je u suprotnosti s medunarodnim pravom, dodaje se.
Europa mozda ipak ne klizi u hladni rat
Ukrajini se priznaje pravo na uspostavu mira i reda i prava na obranu stanovnistva i teritorija, ali se trazi da pokaze maksimalnu suzdrzanost u svojim sadasnjim operacijama kako bi se izbjegle zrtve medu lokalnim stanovnistvom.
Europa mozda ipak ne klizi u hladni rat, ali duznosnici NATO-a sigurni su u jednom - odnosi s Rusijom nece se popraviti u skorije vrijeme.
Snazna osuda Islamske drzave
Clanice NATO-a snazno osuduju barbarske postupke Islamske drzave i spremne su pomoci irackim sigurnosnim snagama u borbi protiv te teroristicke organizacije.
