Izgledi za obnovu prekinutog primirja između turske vlade i kurdskih pobunjenika nisu nikada bili manji, što je posljedica nedavnog bombaškog napada u Ateni koji je dodatno produbio 30 godina staro neprijateljstvo.
Stotinu i dvije osobe poginule su u dvostrukom samoubilačkom
napadu 10. listopada pred kolodvorom u Ankari, uoči prosvjeda
mirovnih i prokurdskih aktivista protiv sukoba vladinih snaga i
kurdskih gerilaca na jugoistoku zemlje.
Iako vlasti upiru prstom u džihadiste Islamske države (IS), ne
isključuju mogućnost da su dvojica napadača bila povezana sa
zabranjenom Radničkom strankom Kurdistana (PKK) koja od 1984.
vodi pobunu protiv Ankare.
Kurdska oporba, pak, optužuje vladu da nije osigurala skup i
smatra je suodgovornom za najmrtonosniji napad u povijesti
Turske. Slične kritike dolaze iz medija u nekim zapadnoeuropskim
državama u kojima živi značajna kurdska manjina.
"To je kao da američku administraciju optužite za terorističke
napade na SAD ili britansku vladu za londonske bombaške napade",
rekao je viši savjetnik turskog premijera Cemaletin
Hasimi. "To je sramotno", dodao je.
Iako je PKK nakon napada obustavio gerilske aktivnosti, Ankara
smatra da mira neće biti dok Kurdi "ne smanje apetite" i ne
odustanu od svog konačnog cilja, neovisne države na jugoistoku
zemlje.
No Kurdi, saveznici SAD-a i međunarodne koalicije u borbi protiv
IS-a u Siriji i Iraku, teško će propustiti priliku da osnaže svoj
utjecaj u regiji u kojoj živi oko 40 milijuna pripadnika tog
naroda.
Zbog obnovljenog nepovjerenja vjerojatniji je nastavak vojnog
obračuna, nego skori povratak za pregovarački stol. "Nema te
zemlje na svijetu koja je spremna dopustiti bilo kojoj
organizaciji da svrgne legitimnu vlast", rekao je Hasimi.
Međusobne optužbe za napad događaju se u predizbornoj atmosferi,
uoči parlamentarnih izbora 1. studenoga na kojima se predsjednik
države Recep TayyipErdogan
nada vratiti apsolutnu većinu koju je AK izgubio u lipnju.
Erdogana, koji kao premijer i predsjednik 13 godina vodi Tursku,
kurdska oporba optužuje za propuste obavještajnih službi i smatra
ga odgovornim jer potiče nacionalizam i raspoloženje protiv
kurdskog naroda.
Sličan teroristički napad u turskom gradu Surucu u kojem su u
srpnju poginula 32 prokurdska aktivista bio je povod za obnovu
sukoba vlade i PKK-a i kraj mirovnog sporazuma iz ožujka
2013.
Iako je vladina istraga pokazala da iza napada stoji IS, Kurdi su
se osvetili ubojstvom dvojice pripadnika snaga sigurnosti koje su
potom odgovorile zračnim udarima po uporištima PKK-a. Otad su
poginula 144 turska vojnika i policajca, dok se kurdske žrtve ne
mogu neovisno potvrditi. "Mi samo odgovaramo na stanje na terenu,
a turske snage djeluju više defanzivno, nego ofanzivno", tvrdi
Hasimi.
Turska policija nedavno je u Istanbulu uhitila pedesetak stranih
državaljana u sklopu opsežne istrage napada u Ankari.
Nacionalnost privedenih nije objavljena, ali je policija objavila
da su se pripremali za put u Siriju i Irak i borbu na strani
IS-a.
Visoki vladin dužnosnik podsjeća da je i PKK u prošlosti izvodio
slične napade. "Nema ničega što bi nas navelo na zaključak da PKK
to nikada ne bi napravio. To ne znači da jest, ali nijednu
organizaciju ne možemo isključiti", rekao je Hasimi.
Vlada u Ankari smatra da je mirovnim sporazumom iz 2013. rješeno
kurdsko pitanje i zajamčena politička i kulturna autonomija oko
15 milijuna Kurda u Turskoj. Ali optužuje PKK da je zlouporabio
pruženu ruku Ankare te da rat u Siriji korisiti kao izgovor za
jačanje svog utjecaja u regiji i ostvarenje konačnog cilja -
ujedinjenje svih Kurda koji osim u Turskoj žive u Siriji, Iraku i
Iranu.
To pokazuje da "sigurnosni aspekt" kurdskog pitanja još nije
rješen, kažu u vladi aludirajući na potrebu da se kurdski gerilci
vojno poraze.
"Kada na svoj teritoriju imate terorističku organizaciju, nema te
države koja ne bi poduzela akcije“, rekao je Hasimi misleći na
PKK koju Turska, EU i SAD smatraju terorističkom
skupinom. "Moraju se razoružati i prestati ubijati naše
građane. Samo tada imat ćemo šansu za nove razgovore", istaknuo
je.
Turska je nezadovoljna pomoću Zapada u borbi protiv
terorizma.
Turska zamjera Zapadu da joj nedovoljno pomaže u borbi protiv
terorizma, imajući u vidu da je jedina zemlja na svijetu izložena
trostrukoj prijetnji: PKK-a, IS-a i revolucionarne marksističke
skupine DHKP-C.
"Turska je jedinstvena po tome što je meta islamističke,
nacionalističke i ljevičarske organizacije", ističe Hasimi.
"Zapadne zemlje traže od Turske da spriječi dolazak stranih
boraca u Siriju, a kada se radi o razmjeni obavještajnih podataka
čini vrlo malo", dodao je.
Prema službenim podacima, samo 800 do 900 ljudi iz Turske
priključilo se u IS-u u Siriji koji zajedno sa stranim borcima
ima oko 25.000 pripadnika. Iz Turske je deportirano više od 1.350
osoba, a ulazak u zemlju zabranjen je za 13.500 ljudi iz 98
zemalja. Osamnaest posto su europskog i američkog
podrijetla, a 56 posto iz sjeverne Afrike i Bliskog
istoka.
Zemlja koja ima 1.300 kilometara dugu granicu sa Sirijom i Irakom
iskopala je 333 kilometra rovova, izgradila 60 kilometara nasipa
i 13 kilometara zida, razvukla 160 kilometara bodljikave žice i
osvjetlila 267 kilometara granične crte koju nadzire termalnim
kamerama i sustavima za noćno promatranje.
Turska, koju se optuživalo da borcima IS-a prešutno dopušta
ulazak u Siriju sa svog teritorija i od islamista kupuje
sirijsku naftu, uzvraća podacima o zaplijeni ilegalnog
goriva.
Godine 2013. oduzeto je 78 milijuna litara, a 2014. više od 79
milijuna krijumčarenog goriva. Količine zaplijenjenog goriva u
gradovima uz granicu dosegnule su 20 milijuna litara, četiri puta
više nego ranije, kažu u vladi.
"Ostane li politička klima u Siriji ista, imat ćemo terorističku
organizaciju kakvu nismo mogli ni zamisliti 2011.", upozorio je
Hasimi. "Bez sveobuhvatnog plana za Siriju, svjedočit ćemo
terorističkoj organizaciji goroj od IS-a", zaključio je.
