Kad ode voda, ostaje blato. I ostaje čekanje. U nedjelju (18. lipanj) Dernau u okrugu Ahrweiler na zapadu Njemačke podsjeća na radnu akciju. Selom gmižu traktori, kamioni, cisterne sa pitkom vodom. Ispred kuća su ljudi blatnjavi od glave do pete, s lopatama u rukama. Reka Ahr se prošle srijede izlila čitavih dvjestotinjak metara iz korita, preko pruge, vinograda, groblja, do većine dvorišta, prenosi DW.
"Mi smo čak i imali sreće", kaže jedan stanovnik. "Dvije stepenice su nedostajale da voda iz podruma dođe do prizemlja." Dolina je smještena između strmih brda na kojima se sunča vinova loza. Inače prizor sa razglednice, ali prošlog tjedna opasna zamka.
U ovom kraju je bilo najmanje 117 žrtava. Neki su uhvaćeni na spavanju u suterenu, drugi zarobljeni u podrumima gde su pokušavali spasiti stvari ili isključiti struju, trećima su pak kuće padale na glavu. U obližnjem Sinzigu je stradalo dvanaestoro štićenika doma za osobe s teškim invaliditetom.
Nevrijeme je otišlo na jug
Ukupno Njemačka broji preko 160 žrtava nevremena koje je počelo neviđenom kišom prošle srijede (14. lipanj) kada je ponegdje bilo i po dvjesto litara padavina po kvadratnom metru, u samo nekoliko sati. "Radilo se o desetak minuta. Toliko je trajalo od vode do gležnja, pa do vode koja nosi automobile", kaže jedan vatrogasac koji je prethodne dane proveo u akciji.
Za naredne dane Njemačka meteorološka služba ne najavljuje nove obilne padavine. Nevrijeme se preselilo južnije, prema Bavarskoj, Austriji i Švicarskoj, ali tamo katastrofa nije poprimila razmjere kao na tromeđi Njemačke, Belgije i Nizozemske. U Belgiji su do sada potvrđene 24 žrtve.
Dunav kod Pasaua, na granici Njemačke i Austrije, bio je blizu dosizanja najvišeg nivoa od 8,5 metara. Inače, meteorolozi su još prošlog ponedjeljka i utorka upozoravali na kiše kakve nikad nisu bile zabilježene u ovim krajevima.
Traži se ostavka ministra
Jesu li toliki ljudi stradali jer je zakazao sustav za rano upozoravanje? Zašto ljudi nisu evakuirani?
Kako se voda povlači, sve više pljušte kritike na račun saveznog ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera, čiju ostavku sada traže neke opozicione stranke. Na udaru je i Savezni zavod za zaštitu stanovništva i pomoć u katastrofama (BBK).
"Naša infrastruktura za upozoravanje je funkcionirala", brani se Armin Schuster, šef tog zavoda. "Poslali smo preko 150 upozorenja preko naših aplikacija i medija", rekao je on. Oko devet milijuna ljudi koristi aplikaciju Nina preko koje BBK obaviještava o nadolazećim katastrofama. Međutim, niti su ojačani nasipi, niti je netko pokušao evakuirati ljude. Schuster nije mogao navesti podatak u koliko su se mjesta uopće oglasile sirene za slučaj opasnosti.
Njemačko Udruženje gradova i općina izjasnilo se za jačanje sustava za upozoravanje, kao i informiranja stanovništva kako se ponašati u slučaju opasnosti. Tada treba isključiti struju i plin, izbjegavati podrum i imati spremnu zalihu hrane, rekao je Gerd Landsberg, prvi čovjek tog udruženja. Također, svaka kuća bi trebala imati radio na baterije kako bi se mogle pratiti vijesti i kada nema struje.
Ostaje čekanje
Prema riječima savezne ministrice za znanost Anje Karliczek, elementarne nepogode poput velikih pljuskova, oluja i suše praktično su se udvostručile u posljednjih 30 godina. Trenutno se godišnje u Njemačkoj izdvaja 65 milijuna eura za istraživanje efekata klimatskih promjena. Karliczek kaže da to treba pojačati: "Radi se o zaštiti ljudskih života, imovine i neprocjenjivih kulturnih dobara."
Sve te inicijative dolaze prekasno za Dernau i slična mjestašca koja, to je već sada jasno, neće uskoro ponovo biti tako pitoreskna kao prije katastrofe.
Onaj mještan, kojem je voda poplavila podrum, pokazuje nam dvorište s pola metra naslaga blata. Valjda će, kaže, doći netko s bagerom da to pokupi.
"Ali, ovdje se sada ne može živjeti. Kažu da ćemo struju, vodu i plin dobiti tek oko Božića", priča on. Iz osiguravajućeg duštva će, kad stignu, doći na procjenu štete. Ovaj čovjek je, za razliku od mnogih drugih, barem je imao zaključenu potrebnu policu osiguranja.
