'Najteže mi je kad se sjetim izraza na licu sina koji me je vidio golu'

I 18 godina nakon rata u BiH brojne žene se muče s traumama koje su prošle u logorima.

13.1.2013.
9:18
VOYO logo

Četrdesetpetogodišnja I. Z. samo je jedna u nizu silovanih Bošnjakinja iz zloglasnog logora Sušica. Ondje je provela tri mjeseca, a tijekom njih je često silovana. O strahovitim traumama koje nosi malo kome govori, a za njih znaju tek rijetki članovi obitelji. Prvi put pomoć je potražila tek prije dvije godine u tuzlanskom Centru za terapiju i rehabilitaciju "Vive žene".

"Bude mi puno lakše nakon terapija. Dok nisam krenula na terapije, hodala sam ulicama Tuzle sama, samo kako ne bih poludjela od razmišljanja o strahotama iz logora", kaže I.Z. dodajući kako su je na terapije nagovorile susjede koje su prošle iste strahote. O onome što je proživjela razgovara s terapeutkinjom i snahom, a suprugu i dalje, kaže, tvrdi da strahote za koje zna da je prošla nisu istinite.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U logoru bila sa sedmogodišnjim sinom i kćerkom od godinu i pol

U logoru je bila sa sinom od sedam godina i kćerkom od samo godinu i pol. Teže, čak i od brojnih silovanja, pada joj sjećanje na dan kada ju je sedmogodišnji sin vidio golu u logoru.

"Najteže mi je kada se sjetim izraza na licu sina koji me je s ostatkom žena vidio golu. Tjeranje da pjevamo četničke pjesme, udarci, ponižavanje... To su slike koje me proganjaju više od silovanja", opisala je za Dnevni avaz I. Z.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nebriga države o silovanim ženama

Na stotine žena od 1994. godine do danas prošle su kroz terapije Centra "Vive žene" koji za cilj ima pomoći ženama u unaprijeđenju mentalnog zdravlja. U Centru se provode psihoterapije, psihosocijalna, socijalna, medicinska i pravna savjetovanja. Samo u protekloj godini kroz terapiju je prošlo 60 žena silovanih u ratu. Direktorica Centra Jasna Zečević tvrdi kako oporavak žrtava dugo traje jer su situacije koje su prolazile kao "iz filmova strave i užasa".

Iako je od kraja rata u BiH prošlo 18 godina, terapije i liječenja traju i danas. Najveći problem, kako kažu stručnjaci, je osjećaj krivice i stida, uz nezaobilaznu nebrigu države o silovanim ženama. Posljednjih pet godina aktivisti Centra "Vive žene" bore se i za promjenu zakonskih regulativa radi što bolje zaštite žrtava rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo