Prvi je to dio velikoga vala Sirijaca, Afganistanaca i Iračana koji je poslije zadržavanja na grčko-makedonskoj granici nastavio put zapadne Europe, gdje bježeći od rata i siromaštva u svojim zemljama traže bolji život.
Ova skupina za prelazak u Mađarsku iskoristila je prugu koja spaja vojvođansko mjesto Horgoš i mađarsko Roszke. No nisu išli vlakom. Pješice, s prtljagom na leđima i u rukama, hodali su tijekom noći i rano izjutra kilometrima do granične crte.
Dočekivali su ih novinari i mađarska policija koja ih je mirno, bez zaustavljanja, pored svježe postavljene bodljikave ograde propuštala u zemlju. Među tim putnicima bio je i Omar iz Mosula u Iraku, koji kaže da je put naporan.
"Zašto smo napustili domove? Pa naravno zbog Islamske države"
"Jako je teško. Putujemo 25 dana. Spavamo na ulici, po parkovima. Što mislite, kako nam je – pa jako loše. Zašto smo napustili domove? Pa naravno zbog Islamske države. Još sam mlad. Želim se zaposliti, raditi, živjeti običnim normalnim životom, biti u dobrim uvjetima", kaže Omar, profesor engleskog jezika.
Putuje s kolegom, inženjerom 3G tehnologije, također iz Mosula. On se ne želi predstaviti iz straha za svoju obitelj koju je ostavio u Iraku. Navodi da se jedva živ izvukao iz zemlje, i da ide put Europe, gdje su otišli i prijatelji koji javljaju da je ovaj dio svijeta tolerantan i pruža bolje uvjete za život. Među izbjeglicama je puno djece, žena, mladih i studenata.
Očito iznemogli od puta oni su duž pruge ostavljali odijela, osobne stvari pa čak i hranu koje više nisu mogli nositi.
Preko Subotice u Mađarsku
Njihova polazna točka prije prelaska u Mađarsku bio je subotički autobusni kolodvor, gdje je u 20 autobusa stiglo oko 1.000 izbjeglica iz Beograda. Gradsko poduzeće "Suboticatrans" odmah je organizirao njihov prijevoz dalje, do mjesta Kanjiža, koje je najbliže granici. Pomoćnik direktora "Suboticatrans" MilanVasović kaže da su uveli izvanredne polaske autobusa zbog velikoga priljeva migranata.
Dok čekaju prijevoz, koji uredno plaćaju, jedan Sirijac i Somalac nam na lošem engleskom govore kakvo je stanje u njihovoj zemlji.
"Situacija u Siriji je jako loša. Vodi se rat, ima ubojstava, sve je to jako tužno", navodi srednjovječni Sirijac.
A Somalac navodi da želi u Njemačku "zbog boljeg života".
"Sigurnost građana u Subotici nije ugrožena"
Dolazak i dalji put izbjeglica na autobusnom kolodvoru pratio je član gradskog vijeća Subotice MilimirVujadinović. Kaže da grad sve čini da im osigura sigurno i pristojno proputovanje kroz Suboticu.
"I pored priljeva velikoga broja izbjeglica sigurnost građana u Subotici nije ugrožena. Naš cilj je očuvati mir, ustaljeni način života i komunalni red. I to nam polazi za rukom", navodi Vujadonović.
Od početka kolovoza, kada su migranti počeli pristizati vlakovima i autobusima, na subotičkom kolodvoru, ni u središtu grada nije zabilježen niti jedan ozbiljniji incident, dodaju u gradskoj upravi.
Dolazak izbjeglica u većem broju očekuje se na sjeveru Vojvodine i tijekom sutrašnjega dana. Srbijanska vlast procjenjuje da je kroz zemlju proputovalo od početka godine oko 90.000 izbjeglica.
UNHCR očekuje da će dnevno do 3000 migranata stizati u Makedoniju
Očekuje se da će do 3000 migranata ulaziti u Makedoniju svakoga dana još nekoliko mjeseci, objavio je UNHCR u utorak.
"Oni dolazi u velikim skupinama od po 300 do 400 ljudi i nastavljaju dalje vlakovima ili autobusima do Srbije. Predviđamo da će se priljev migranata nastaviti po stopi od najviše 3000 ljudi dnevno", rekla je glasnogovornica UNHCR-a MelissaFleming.
"Ne vidimo tome kraja u idućim mjesecima. Sve dok je vrijeme dobro i dok ljudi nastavljaju prelaziti Sredozemlje", dodala je.
Gotovo 300 tisuća ljudi prešlo je Mediteran ove godine. Od toga ih je 181,5 tisuća stigla u Italiju, a 108,5 tisuća u Grčku, po podacima UNHCR-a. U pokušaju prelaska utopilo ih se najmanje 2373.
"Zemlje EU moraju pravednije podnijeti teret krize"
Iz Grčke izbjeglice kreću prema Makedoniji i dalje Srbiji, do Mađarske. Zemlje članice EU-a moraju pravednije podnijeti teret izbjegličke krize, kaže UNHCR.
Neprekidno nasilje u Iraku i Siriji i pogoršanje uvjeta sirijskim izbjeglicama u Turskoj, Jordanu i Libanonu potiču ljudi da traže azil u Europe, kaže Fleming.
"Čak i vijesti o tome da se gradi ograda u Mađarskoj. Mnogi od njih stvarno govore da se žure u Europu prije nego što ograda bude gotova", dodaje.
EU mora provesti preraspodjelu izbjeglica
Siriji susjedne zemlje primile su četiri milijuna sirijskih izbjeglica i na rubu su svojih mogućnosti, a UNHCR-u nedostaje novca da unaprijedi uvjete u kampovima u tim zemljama, objašnjava Fleming.
Njemačka i Švedska preuzele su 43 posto tražitelja azila u EU, rekla je Fleming. "Ako gledate proporcionalno u odnosu na broj stanovnika, manje zemlje poput Austrije također preuzimaju velik broj azilanata, ali ih u ostalim zemljama ima samo nekoliko".
EU mora provesti preraspodjelu izbjeglica i posebno paziti da spoji članove iste obitelji. "Mi iskreno vjerujemo da je ovo nešto što Europa može riješiti. Istina, broj je veći nego prošle godine, ali neće Europu okrenuti naglavačke", kazala je Fleming.