Slovenska vlada izdala je energetsku dozvolu za planiranje i gradnju drugog bloka nuklearke Krško, što je početak dugoročnog procesa u kojemu će se za taj projekt tražiti šira društvena suglasnost, izjavio je u ponedjeljak u Ljubljani ministar za infrastrukturu Jernej Vrtovec.
Ta je dozvola izdana je tvrtci GEN-I (državnoj kompaniji koja upravlja slovenskim udjelom u krškoj nuklearci), što je tek prvi korak za niz potrebnih upravnih dozvola za tu planiranu investiciju, kazao je Vrtovec na zajedničkoj konferenciji za novinare s Martinom Novšakom, direktorom GEN-I.
Energetska dozvola predviđa gradnju nuklearke treće generacije s tlačnim tipom reaktora na laku vodu, reaktorom snage 1100 megavata, te predviđenom godišnjom proizvodnjom struje od skoro 9 tisuća megavat sati.
Predviđeni životni vijek nuklearke takvog tipa je 60 godina, ima najviši sigurnosni standard i fleksibilni način rada jer joj se kapacitet i prilagođava potrebama elektroenergetskog sistema, istaknuli su Vrtovec i Novšak.
Okvirno, računa se da bi koštala oko 5 milijardi eura, a GEN-I bi je financirao vlastitim prihodom od prodaje električne energije, a uz to kreditima i obveznicama, no ne isključuje se niti mogućnost sudjelovanja drugih partnera u projektu.
"Ovo još nije konačna odluka o toj investiciji nego važan prvi
korak", kazao je Vrtovec
Slovenija je gradnju drugog bloka po njegovim riječima stavila u
dugoročne planove jer bi time osigurala ispunjenje europskih
kriterija za postizanje klimatske neutralnosti, smanjila bi se
bilanca fosilnih goriva u proizvodnji električne struje, te
ovisnost od uvoza te energije.
Naš elektroenergetski sistem bi postao robustniji, a tako bi se uklopili i u ambiciozan plan Europske komisije o brzom smanjenju korištenja fosilnih goriva, ocjenjuje slovenski ministar.
"Ovime je u Sloveniji", ustvrdio je, "otvorena široka javna rasprava o tome može li se za nastavak korištenja nuklearne energije u proizvodnji struje u Sloveniji dobiti šira suglasnost", kazao je Vrtovec, ne isključujući da bi se to pitanje na kraju dugog procesa mogla naći i na referendumu.
Priča o odnosu blizine i budućnosti NE Krško i Zagreba odnosno Hrvatske stara je desetljećima.
MUP-ovo Ravnateljstvo civilne zaštite na svojim stranicama objašnjava da se na udaljenosti do 1000 km od teritorija Republike Hrvatske u pogonu nalazi 40 nuklearnih elektrana.
Na lokacijama tih nuklearnih elektrana smješteno je 89 energetskih reaktora (1 do 4 reaktorske jedinice po elektrani). Reaktori se razlikuju po snazi, životnoj dobi i tehnologiji.
Od ukupnog broja reaktora njih 64 je proizvedeno u zapadnoeuropskim državama, SAD-u ili Kanadi, a preostalih 25 u zemljama bivšeg Istočnog bloka.
Najbliže teritoriju Hrvatske locirane su NE Krško i NE Paks (Mađarska). NE Krško je smještena 10,6 km od državne granice, dok za NE Paks ta udaljenost iznosi 74,1 km. Samobor je udaljen 22 km, Zaprešić 24 km a Zagreb 38 km zračne linije od NE Krško u smjeru jugoistoka.
Beli Manastir i Osijek udaljeni su 90, odnosno 120 km zračne linije od NE Paks u smjeru juga.
