Ispitivanja javnog mnijenja uoči ovih predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama su prilično jasna: predviđaju moguće čak i uvjerljivu pobjedu demokrata Joea Bidena nad sadašnjim predsjednikom Trumpom. Bivši potpredsjednik u nacionalnim ispitivanjima u prosjeku ima deset posto više podrške od Trumpa, piše Deutsche Welle.
Ali tim ispitivanjima tek donekle treba vjerovati zbog osobitosti američkog izbornog sustava: sve ovisi o rezultatima u pojedinim saveznim državama. U osobito važnim i odlučujućim državama je Biden trenutno u prednosti, ali tamo ta prednost nije tako uvjerljiva.
Clinton dobila tri milijuna glasova više pa izgubila
Prošli predsjednički izbori u SAD-u su nas poučili kako ispitivanjima tek donekle treba vjerovati: 2016. su prognoze govorile o prednosti Hillary Clinton pred Donaldom Trumpom, no na koncu je izgubila izbore. "Ispitivanja su prošli put bila pogrešna, a ovaj put su još pogrešnija", poručuje trenutni američki predsjednik Trump. I demokrati strahuju od porazakao 2016. Čak i čelnica Bidenovog izbornog stožera Jen O'Malley Dillon je oprezna i nedavno je upozorila kako je utrka "mnogo tjesnija" nego što se često prikazuje.
Iznenadna pobjeda Trumpa prije četiri godine je uvelike narušila povjerenje u ispitivanja javnog mnijenja. Zapravo, čak i tadašnja ispitivanja su bila prilično točna: Clintonica je 2016. osvojila oko tri milijuna glasova više nego Trump, ali problem je izborni sustav. Jer ti glasovi su uglavnom bili u saveznim državama gdje je ionako pobijedila, a najveća greška je bila u onim državama gdje se zna kako čas pobjeđuje republikanac, čas demokrat.
"Ispitivanja su se pokazala pogrešnima u nekim od Swing States srednjeg Zapada", kaže Chris Jackson iz instituta za istraživanje javnog mnijenja Ipsos Public Affairs. Usprkos većini prognoza, Trump je 2016. pobijedio u saveznim državama Michigan, Pennsylvania i Wisconsin, zapravo u državama u kojima inače uglavnom pobjeđuju demokrati i to s minimalnom prednošću. Sve u svemu, predsjednički izbori 2016. su bili odlučeni s glasovima tek nekoliko desetaka tisuća građana.
Što je 2020. drugačije nego što je bilo 2016. godine?
No i istraživanja 2016. su imala glavnu grešku što među ispitanicima nije bilo toliko građana bez visoke školske spreme koliko ih doista ima u SAD-u. A upravo su muški birači bez višeg obrazovanja na prošlim izborima glasovali za Trumpa. No instituti su shvatili svoju grešku i mnogi su promijenili metode kako bi bolje pratili mišljenje te skupine birača.
Još jedna velika razlika između predsjedničkih izbora su i sami kandidati: Biden je mnogo popularniji nego što je bila Clintonica. To se vidi i u ispitivanjima: bivši potpredsjednik je već mjesecima stalno ispred Trumpa. 2016. je to bilo drugačije: i u ispitivanjima je Trump povremeno bio ispred Hillary Clinton.
A i Donald Trump nije isti kao što je bio prije četiri godine: sad više nije tek bučna nepoznanica, nakon četiri godine predsjedništva svi Amerikanci znaju što mogu očekivati od njega. A s obzirom na sve veću polarizaciju mišljenja građana ima i razmjerno malo birača koji ne znaju kako će glasovati i koji će odlučiti tek u zadnji čas.
Koliko je 'prikrivenih' birača Donalda Trumpa?
U kampanji 2016. Trump nipošto nije štedio s izjavama koje daleko zadiru u seksizam, rasizam i druga, inače socijalno neprihvatljiva stajališta. Zato su mnogi nerado htjeli uopće priznati kako se slažu s takvim tvrdnjama i radije su šutjeli i pred istraživačima javnog mnijenja. Zato se govori o "prikrivenim" biračima Trumpa. Teško je reći, koliko ih još ima. No s obzirom da je Trump sada u Bijeloj kući ovoga puta su i takvi stavovi postali "službena politika" i možda se više to ne krije u istoj mjeri kao i 2016., ali "prikrivenih birača" neosporno još ima i nemoguće je reći koliko će oni utjecati i na ove izbore.
Već i to pitanje pokazuje granice ispitivanja javnog mnijenja: iznenađenja su uvijek moguća i mnogo toga se može dogoditi u sljedećih desetak dana što bi moglo utjecati na ishod. 2016. je to bila nova istraga FBI-a protiv Hillary Clinton zbog njene elektroničke pošte u doba dok je bila ministrica vanjskih poslova što je uvelike narušilo povjerenje u nju.
U obzir treba uzeti i krizu zbog pamndemije
Istraživači javnog mnijenja su u doba pandemije suočeni s faktorom koji je potpuna nepoznanica. Politolozi znaju kako nekakva "vanjska opasnost" u pravilu više pogoduje onome tko već jest na vlasti, a velika je prepreka izazivaču. Zbog toga je pravilo u predizbornim borbama da aktualni vlastodršci na sva zvona vješaju moguću opasnost i još dublju krizu ako na čelo dođe netko drugi. Dapače: bilo je slučajeva u svijetu kad je aktualna vlada i sama stvorila ne samo krizu, nego se krenulo i u oružani sukob kako bi se osigurala izborna pobjeda.
Ali doživljava li se i ova pandemija na takav način? Trump se nipošto nije pokazao vješt u suzbijanju širenja bolesti, ali to u ovim okolnostima ne mora nužno biti od presudnog značaja. S druge strane, veoma je vjerojatno kako će pandemija utjecati na izlazak na izbore jer bi mnogi mogli strahovati od zaraze. Doduše već se vidi kako su mnogi u SAD-u iskoristili svoju mogućnost glasovanja i prije 3. studenoga: "Glasovanje pismom i osobno glasovanje prije dana izbora će dostići povijesnu razinu", procjenjuje Jackson iz instituta Ipsos. Ali i priznaje: "Mi ne znamo koji učinak će to imati na rezultat izbora."
