Američki ministar obrane Ashton Carter najavio je ovaj tjedan da će antidžihadistička koalicija krenuti "s istim osjećajem hitnosti" prema Raki, simboličnoj ISIS-ovoj prijestolnici u Siriji.
1. Zašto će Raka biti tvrđi orah od Mosula?
Neki bi možda smatrali da je Raka mnogo jednostavniji vojni cilj. Mnogo je manja od Mosula, s daleko manje civila koji bi se mogli naći u unakrsnoj vatri uslijed urbane borbe ili kasnije ostati bez doma i tako postati izbjeglicama.
Najveći izazov bit će pronaći trupe i premjestiti borbu na teritorij pod kontrolom Islamske države.
NAKON MOSULA SLIJEDI OPSADA GLAVNE ISIS-ove UTVRDE: ‘Planiraju nešto veliko, moramo upasti u Raku’
Irak je, unatoč dugoj povijesti sukoba, mnogo stabilnije mjesto od Sirije. Ondje postoji iračka središnja vlada i iračke sigurnosne snage koje uvelike surađuju s regionalnom kurdistanskom vladom protiv zajedničkog neprijatelja - ISIS-a.
Sirija je, s druge strane, država gdje istovremeno međusobno ratuje vrtoglavi broj naoružanih skupina. Svaka frakcija, čini se, uživa potporu neke druge strane sile.
I dok Washington kaže da je američki glavni cilj eliminiranje ISIS-a iz Sirije, sirijska vlada i sirijski pobunjenici daleko su zaposleniji u međusobnom uništavanju. Teško je zamisliti kako Sjedinjene Države mogu uvjeriti ove dvije zaraćene strane da se prekinu ubijati i svoje ratne operacije zajednički usmjere protiv Islamske države.
ZAPELA OFENZIVA NA MOSUL: Osam stvari zbog kojih će saveznici ondje teško pobijediti ISIS
2. Tko bi predvodio napad na Raku?
Gotovo svi lokalni i međunarodni sudionici sirijskog civilnog rata vide ISIS kao smrtonosnu prijetnju. To uključuje sirijsku opoziciju, sirijsku vladu Bašara al-Asada, kurdske militante i svjetske sile poput SAD-a, Irana, Turske i Rusije.
Problem je i ovaj put što su većina ovih naoružanih skupina i njihovih međunarodnih partnera prezaposleni međusobnim ratovanjem da bi se fokusirali na ISIS. Vakuum kojeg je stvorio građanski rat u Siriji dopustio je ISIS-u da pusti korijenje u toj državi. Dok god će ove suprostavljene frakcije nastaviti s međusobnim okršajima, ISIS će profitirati.
3. Ima li sirijska vojska kapacitete?
Pretpostavimo da će sirijska vlada, koja tvrdi da želi ujediniti sve frakcije, predvoditi ofenzivu protiv Islamske države. Unatoč tome, vlada Bašara al-Asada u ratu je s vlastitim narodom već dugih pet godina. Tijekom tog konflikta, vojska je pretrpila nebrojene žrtve i dezertacije. Mnogi od mladih Sirijaca koji su stigli u Europu s izbjegličkim valom tvrde da su pobjegli iz Sirije baš zato jer nisu htjeli pristupiti Asadovoj vojsci. Dok Rusi nisu Damasku u pomoć poslali trupe i zrakoplove, Asad je gubio tlo na više frontova - s jedne strane protiv ISIS-a, s druge strane protiv pobunjenika.
Mnogi smatraju da bi Asadov režim odavno pao da mu nisu pomogli saveznici, koji uključuju Iran i libanonski šijitski pokret Hezbollah. Sirijska vojska je razvučena na sve strane, ali ima daleko više tenkova i artiljerije nego li njihovi neprijatelji na bojištu. A tu je i još jedno oružje u Asadovom arsenalu - zrakoplovstvo. No bez pomoći stranih zemalja, sirijska zastarjela eksadrila sovjetskih zrakoplova teško da bi mogla značajnije naškoditi Islamskoj državi.
Daleko moderniji američki, ruski i turski vojni zrakoplovi uspjeli su samo oštetiti, ali ne i trajno uništiti odlučnog neprijatelja.
4. Mogu li Asadovi saveznici pomoći?
Moskva je svoju vojnu intervenciju u Siriji 2015. godine obrazložila obećanjem da će krenuti na ISIS. U ožujku 2016. godine, sirijske snage potpomognute ruskim zrakoplovima oslobodile su drevni grad Palmiru.
No od tada, ruske vojne snage daleko su fokusiranije na borbu protiv sirijskih pobunjenika. U Alepu traje već dvomjesečna opsada dijela grada pod kontrolom pobunjenika. Prema nekim izvješćima u tim naporima pomažu im trupe iz Irana, borci Hezbollaha pa čak i plaćenici iz Afganistana.
5. Što preostaje Sjedinjenim Državama?
Američko zrakoplovstvo godinama izvodi zračne udare protiv ISIS-ovih meta u Iraku i Siriji. Također su poslali tisuće kopnenih trupa u Irak, kao i manji broj specijalnih snaga u Siriju kako bi pomogli anti-ISIS-ovu kampanju. Opširnija američka vojna intervencija u Siriji koja bi uključivala kopnene snage malo je vjerojatna u posljednjim danima Obamine administracije. Pogotovo zato što su povijesno gledajući Amerikanci uvijek pokušavali izbjeći dublju upletenost u sirijski sukob.
Amerikanci, Europljani i bliskoistočni saveznici dugi su niz godina obučavali, naoružavali i financirali sirijske pobunjenika - što je dalo podijeljene rezultate.
U prošlosti, Washington je imao velikih problema u uvjeravaju pobunjenika da rat preusmjere prema ISIS-u, a tome ne pridonosi niti ustaljeni stav pobunjeničkih lidera da sirijska vlada predstavlja mnogo veću prijetnju njihovom opstanku od džihadista.
Pobunjeničke skupine potpomognute Zapadnim silama već su pokušale u prošlosti poraziti ISIS. Početkom 2014. godine pobunjenici su pokrenuli ofenzivu na ISIS, a rat je završio pat-pozicijom. Obje strane su zadržale kontrolu nad "svojim " dijelovima Sirije, a ISIS je proglasio grad Raku svojevrsnom prijestolnicom svog samoproglašenog kalifata.
6. Što je s Kurdima...?
Čvrsta sekularna kurdska milicija u Siriji (YPG) pokazala se kao ISIS-ovim najubojitijim neprijateljem. Najbolji primjer tome je njihov čvrsti otpor ISIS-ovoj opsadi Kobanea 2014. godine, nakon čega su Amerikanci poslali pomoć u vidu zračnih napada i naoružanja. Kurdska frakcija od tada je uspjela zauzeti velik dio sirijskog teritorija od Islamske države. Ali uspon Kurda također je postao komplicirajući faktor. Mnogi u Turskoj, predvođeni predsjednikom Erdoganom, vide uspostavljanje kurdske državice na sjeveru Sirije velikom prijetnjom. Naime, YPG ima bliske veze s Kurdskom radničkom partijom (PKK), kurdskim pobunjenicima koji već trideset godina vode gerilski rat protiv turskih vlasti.
7. ...a što s Turskom?
Sirijski sjeverni susjed Turska već dugi niz godina podupire sirijsku opoziciju. U posljednjih nekoliko godina, Turska se i sama proglasila neprijateljem Islamske države. Turski zrakoplovi periodički bombardiraju ISIS-ove mete u Siriji, dok istovremeno uhićuje osumnjičene ISIS-ove operativce u svojoj državi.
MONSTRUOZNO ČAK I ZA ISIS: Barbari koriste 550 obitelji kao živi štit, ali to nije ono najgore
U srpnju 2016., turski tenkovi ušli su na sirijski teritorij da bi uspostavili "sigurnosni koridor".
No, Turska također ondje redovito napada YPG, uz obrazloženje da je kurdska milicija jednaka prijetnja turskoj nacionalnoj sigurnosti kao i ISIS. Činjenica da je Turska, članica NATO-a, u ratu s frakcijom koju izravno podupire Amerika, dovoljno govori o tome kako je teško stvoriti koaliciju koja je sposobna poraziti ISIS u Siriji.
