Polovica mladih potrošača smatra da je prihvatljivo kupovati krivotvorine, zaključak je to najnovije studije o percepciji intelektualnog vlasništva među građanima, koju je objavio Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO). Ipak, svjesni su i rizika i posljedica kupovine takvog sadržaja.
Tako 80 % Europljana smatra da iza krivotvorenih proizvoda stoje zločinačke organizacije i da kupnja krivotvorina uništava poduzeća i radna mjesta. Osim toga, 83 % ispitanika smatra da se time podržava neetično ponašanje, a dvije trećine smatraju to prijetnjom zdravlju, sigurnosti i okolišu.
U pogledu piratstva, 82 % Europljana slaže se da pribavljanje digitalnog sadržaja putem nezakonitih izvora podrazumijeva rizik od štetnih praksi (prijevara ili neprimjerenog sadržaja za maloljetnike).
Unatoč tim pozitivnim rezultatima, studija je pokazala i da svaki treći Europljanin (31 %) još uvijek smatra da je prihvatljivo kupiti lažnu robu ako je cijena originalnog proizvoda previsoka, a kad je riječ o mlađim potrošačima u dobi od 15 do 24 godine, tako misli njih polovica (50 %).
Nadalje, 13 posto Europljana namjerno je kupilo krivotvorine u zadnjih godinu dana, a taj udio raste do 26 % među ispitanicima u dobi od 15 do 24 godine, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, dok se smanjuje na 6 % u dobnoj skupini od 55 do 64 godine te ispod 5 % za ispitanike u dobi od 65 godina ili starije.
Na razini pojedine zemlje, udio potrošača koji su namjerno kupili krivotvorine varira od 24 % u Bugarskoj do 8 % u Finskoj. Osim u Bugarskoj, namjerna kupnja krivotvorina iznad je prosjeka EU-a u Španjolskoj (20 %), Irskoj (19 %), Luksemburgu (19 %) i Rumunjskoj (18 %).
Niža cijena originalnih proizvoda i dalje je najčešći razlog (43 %) zbog kojeg bi ispitanici prestali kupovati krivotvorene proizvode. Osim toga, rizik od loših iskustava (nekvalitetni proizvodi za 27 % ispitanika, sigurnosni rizici za 25 % i kazna za 21 %) još je jedan ključan čimbenik u odvraćanju potrošača od kupnje krivotvorenih proizvoda.
U porastu je i nesigurnost u pogledu autentičnost, a Europljani pokazuju nesigurnost i u pogledu zakonitosti izvora sadržaja na internetu. U većem dijelu plaćaju pretplatu za pristup sadržaju, ali velika većina ispitanika (65 %) smatra piratstvo prihvatljivim ako sadržaj nije dostupan u okviru njihove pretplate.
Nadalje, 14 % Europljana priznaje da su u zadnjih 12 mjeseci namjerno pristupili sadržaju iz nezakonitih izvora. Taj se udio povećava na 1 od 3 (33 %) među mladima u dobi od 15 do 24 godine. To se posebno odnosilo na gledanje sporta koristeći se nezakonitim uređajima ili aplikacijama za internetski prijenos (streaming).
Udio osoba koje pristupaju piratskom sadržaju razlikuje se i po zemlji, a kreće se od 9 % u Finskoj i Danskoj do 22 % na Malti.
Niža cijena i širi izbor sadržaja iz zakonitih izvora najčešći su razlozi za prestanak uporabe piratskog sadržaja.
