Službena potraga trajala je više od tri godine, nakon čega je u konačnom izvješću istaknuto da rezultata - nema. Najveći misterij u povijesti civilnog zrakoplovstva datira na današnji dan prije točno četiri godine, kada je let MH370 8. ožujka 2014. poletio iz Kuala Lumpura, namjeravavši stići u Peking. Zrakoplov je s radara nestao nedugo nakon polijetanja, bez da su piloti proglasili izvanrednu situaciju i ičime dali do znanja da su u problemima. Do sada su pronađeni tek djelići olupine, čime nije moguće utvrditi što se točno dogodilo na kobnom letu.
"Nikad nećemo doznati stvarni uzrok jer su u igri viši ciljevi. Tehnički kvar se nije dogodio. Boeing 777 je izvrstan avion, prvi dvomotorni s kojim se može letjeti preko oceana. To je čudo od aviona. Ima motore koje proizvode tri najbolja proizvođača na svijetu. Šanse da otkažu su jedan naprema četiri milijarde, a i nakon toga piloti imaju 150 kilometara za pronaći mjesto za slijetanje", kazao nam je prometni stručnjak Željko Marušić.
Čak i u slučaju da istražitelji pronađu čitavu olupinu nakon više od četiri godine na dnu Indijskog oceana, gdje smještaju posljednje "odredište" zrakoplova, upitno je bi li podaci o letu iz crnih kutija bili upotrebljivi.
Kronologija leta MH370 (po lokalnom vremenu)
0.41 Zrakoplov polijeće iz Kuala Lumpura, u Peking je trebao
sletjeli u 6.30
1.19 "Laku noć, Malaysian 370", posljednje su riječi pilota
upućene kontroli leta nakon čega kontrolori gube trag leta
1.21 Let više nije vidljiv na radaru kontrole leta, koja
bezuspješno pokušava kontaktirati pilote
2.15 Vojni radar bilježi posljednji podatak o letu
2.28 Satelit bilježi prvi "ping", što znači da je zrakoplov i
dalje u zraku
8.11 Posljednji zabilježeni "ping" putem satelita
9.15 Satelit bi u ovo vrijeme još jednom prepoznao zrakoplov da
je isti bio u letu, no odgovora ovaj put nije bilo
Otmica i terorizam?
Zrakoplov je ljudskom intervencijom isključen s radara nešto više od pola sata nakon polijetanja, no sateliti su zabilježili da je u zraku bio još šest sati, skrenuvši pritom s putanje za Peking na jug, odnosno prema Indijskom oceanu. Budući da piloti kontroli leta nisu uputili poziv u pomoć, je li posrijedi terorizam s obzirom da su istražitelji u simulatoru leta kapetana pronašli da je vježbao dotičnu rutu prema Indijskom oceanu?
"Ako se pilot otme kontroli, što može biti iz medicinskih ili nekih drugih razloga, tada se također smatra da je riječ o terorizmu. Imali smo slučaj Germanwingsovog leta gdje je pilot prekršio pravila, praktički oteo zrakoplov i survao ga u Alpe", podsjeća profesor Marušić s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
Spekulirajući o uzroku nestanka malezijskog zrakoplova Marušić tvrdi da je možda riječ o neuspješnom terorističkom pokušaju, odnosno otmici zrakoplova. Zbog toga ni danas ne znamo lokaciju olupine. U teorijama mogućim mjestima na kojima je zrakoplov sletio navodi se otok Diego Garcia, koji je velika američka vojna baza.
Slučaj koji podsjeća na MH370 je let AirFrancea 447 koji je 2009. letio iz Rio de Janeira za Pariz. No bitna je razlika što su prvi ostaci zrakoplova koji je pao u Atlantski ocean tada pronađeni nakon pet dana, a čitava olupina nakon dvije godine, uključivo crne kutije koje su otkrile niz pilotskih pogrešaka koje su uzrokovale pad.
Australci 'zatvorili poglavlje'
Obitelji i prijatelji putnika te članova posade malezijskog leta, njih ukupno 239, svake se godine nalaze i dalje se nadajući da će doznati što se dogodilo s njihovim najmilijima. Za ovogodišnju obljetnicu najavljena je bila komemoracija za poginule, što su obitelji putnika odbile. Malezijske vlasti najavile su izgradnju spomenika žrtvama, na što su obitelji negativno reagirale optužujući vlasti da bi to bila samo "turistička atrakcija".
Među tri države koje su bile uključene u glavnu fazu potrage Australija je zatvorila poglavlje, dok novac za daljnja istraživanja osiguravaju Kina i Malezija. Trenutno potragu radi privatna tvrtka koja je dogovorila izdašnu nagradu ukoliko pronađe olupinu, a znatno manju ako njihovi napori ne daju rezultat.
Avijacija uvjerljivo najsigurnija
Zrakoplovne nesreće su rijetke, ali vrlo eksponirane u svim svjetskim medijima. Zbog toga javnost često stječe pogrešan dojam o "opasnostima avioprijevoza".
"Prošla godina je bila najsigurnija po pitanju zrakoplovnog prometa. Nije bilo niti jedne veće nesreće, čime je taj oblik prijevoz uvjerljivo najsigurniji u odnosu na sve druge", ističe prometni stručnjak Željko Marušić.
Iako ne može biti savršen, sustav komercijalne avijacije je najbliže tomu od svih oblika prijevoza. Let MH370 je izdvojen slučaj, gdje su vjerojatno neki viši interesi i za sada nepoznati nam interesi posrijedi.
