Snažne su bile izjave nakon samita europskih lidera u Parizu 27. ožujka, a pokazale su dvije ključne stvari – Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo odlučne su poslati mirovne snage u Ukrajinu, ali njihovi planovi ovise o potezima Kremlja. "Rusima danas ne možete vjerovati, a to je glavna prepreka u pregovorima," rekao je dr. Ian Garner, profesor totalitarnih studija na Institutu Pilecki, piše Kyiv Independent.
Dok se SAD sve više povlači, nekoliko europskih država planira slanje trupa u Ukrajinu kao dio mirovnih snaga, objavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron. Britanski premijer Keir Starmer dodao je da bi te snage trebale poslati jasnu poruku Putinu da će se svaki mirovni dogovor aktivno braniti.
No, ključna prepreka planu ostaje – stvarni mirovni sporazum. "Rusi odugovlače i igraju na vrijeme. To je klasičan Putinov potez, ali ne smijemo dopustiti da tako nastave," upozorio je Starmer.
Mirovne snage
Francuski i britanski vojni planeri uskoro će otputovati u Ukrajinu kako bi koordinirali mogući raspored mirovnih snaga, no ostaje nepoznanica kakav bi mir one trebale osiguravati.
Pregovori s SAD-om nisu donijeli konkretan plan. Iako je Ukrajina podržala američki prijedlog za 30-dnevni prekid vatre, Rusija ga je odbila i postavila dodatne uvjete, uključujući ukidanje sankcija. Na summitu u Parizu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da Moskva ne traži istinski mir, već produženje rata. Njemački kancelar Olaf Scholz složio se, istaknuvši da Rusija nakon svake runde pregovora postavlja nove zahtjeve.
Najveća nepoznanica ostaje američka strategija.
Richard Haass, bivši dužnosnik State Departmenta, smatra da je potpuni prekid vatre moguć samo ako SAD pruži Ukrajini dugoročnu vojnu i obavještajnu podršku. "Putin mora razumjeti da vrijeme nije na njegovoj strani," istaknuo je.
"Čini mi se da je američka pregovaračka stranka Donalda Trumpa neiskusna i lakovjerna u načinu na koji se nose s Kremljom", rekao je Garner.
"Putinov režim vrti različite priče različitim stranama. Svojoj javnosti govori jedno, a zapadnoj javnosti drugo. Kontinuirano napada i prijeti Ukrajini. Nema znakova da se država povlači pred svojim napadima", nastavio je Garner.
Haass je rekao da se bilo kakav dogovor ne može temeljiti na povjerenju u namjere Moskve. "Mora se graditi na snazi kako bi Putin odlučio, koliko god nevoljko, da nastavak rata neće postići ciljeve Rusije u Ukrajini i da bi mogao oslabiti Rusiju u tom procesu." Za to, bivši visoki diplomat je rekao da će Europa morati pojačati svoj utjecaj. "Uloga Europe postaje daleko važnija ako Sjedinjene Države odluče smanjiti ili ukinuti svoju potporu Ukrajini", rekao je.
Nastavak ruskih napada
Unatoč sporazumima o ograničenim primirjima, ruski zračni napadi ne prestaju. Posljednji napad dronovima 28. ožujka u Dnipru usmrtio je četvero ljudi i ranio 24, izazvavši velike požare.
Bivši litavski ministar Gabrielius Landsbergis smatra da Putin koristi moguće primirje kao priliku za obnovu ruskih snaga.
Europski čelnici odbacuju ukidanje sankcija Rusiji, no SAD još nije zauzeo jasan stav. Jedan od najvećih izazova ostaje europska jedinstvenost. Talijanska premijerka Giorgia Meloni sumnjičava je prema slanju trupa, dok Poljska zasad nije spremna poslati svoje vojnike. Macron je najavio da će se konkretni planovi za mirovne snage razraditi u sljedećih nekoliko tjedana.
POGLEDAJTE VIDEO: Ukrajinci ruše helikoptere, Rusi napadaju željeznice: Trump i Putin razmjenjuju darove
