zukan helez /

Ministar obrane BiH: 'Vojske Hrvatske i Srbije ne mogu biti dio mirovnih misija kod nas'

Image
Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Prijedlog da se Hrvatska vojska angažira u sastavu misije Athea u BiH prvi je iznio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, no dužnosnici EU to su otklonili kao neprihvatljivo

6.3.2023.
12:33
Armin Durgut/PIXSELL
VOYO logo

Ministar obrane BiH Zukan Helez kazao je u ponedjeljak kako je Hrvatska važan susjed i prijatelj BiH na putu ka euroatlanskim integracijama, ali smatra da pripadnici njene vojske ne mogu biti dijelom međunarodnih vojnih misija u BiH.

"Moje stajalište o angažiranju vojnika iz Hrvatske proizlazi iz Dejtonskog sporazuma, a tamo jasno piše da vojske susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije, ne mogu biti dio mirovnih misija u BiH. Ja sam legalist i poštujem Dayton i zakone BiH", kazao je ministar Helez za sarajevski portal Faktor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bio je to komentar ministra obrane BiH na izjavu njegova zamjenika Slavena Galića, koji je pak u intervjuu za bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista od ponedjeljka kazao kako podupire moguće pridruživanje Hrvatske mirovnim snagama Europske unije u BiH (EUFOR) jer je Hrvatska i članica EU kao i NATO-a.

Image
NA MIMOHODU /

Milanović u BiH: 'Zagreb će se boriti za jednakopravnost BiH Hrvata, ali neće se uplitati'

Image
NA MIMOHODU /

Milanović u BiH: 'Zagreb će se boriti za jednakopravnost BiH Hrvata, ali neće se uplitati'

Ministar Helez je nakon toga kazao kako je Galićeva izjava njegovo osobno, a ne stajalište Ministarstva obrane BiH. Dodao je i kako su članovi Predsjedništva BiH tijekom posjeta Bruxellesu u veljači i sastanka s visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepom Borrellom dobili jasna tumačenja da pripadnici vojski Hrvatske kao ni Srbije neće biti angažirani u BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prijedlog da se Hrvatska vojska angažira u sastavu misije Athea u BiH prvi je iznio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, no dužnosnici EU to su otklonili kao neprihvatljivo.

Vojni dio Dejtonskog sporazuma, čiju su provedbu nadzirali pripadnici IFOR-a a potom SFOR-a, čiji je mandat 2004. preuzeo EUFOR, definirao je kako su strane-potpisnice, odnosno tadašnja Republika BiH, Republika Hrvatska i tadašnja SR Jugoslavija, suglasne da će mirovne snage činiti vojnici iz sastava država-članica NATO-a, ali i onih koje to nisu, pri čemu se ne spominje niti jedna zemlja pojedinačno.

O Hrvatskoj odnosno Srbiji u tom dijelu ništa nije izrijekom navedeno osim obveze povlačenja svih vojnih snaga iz BiH koje "nisu domaće" u razdoblju od 30 dana od trenutka potpisivanja mirovnog sporazuma.

Milanović je inzistirao na tvrdnji kako mu je nelogično da u sastavu EUFOR-a budu vojnici iz država poput Čilea, a da oni iz Hrvatske ne mogu sudjelovati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo