‘SADA JE SVE U BOŽJIM RUKAMA’ Ekstremno opasan uragan krenuo prema Jamajci, Haitiju i Kubi
Imena se daju olujama ili tropskim ciklonima još unazad sto godina. Kako kaže Svjetska meteorološka organizacija, ljudi lakše pamte imena nego brojeve i tehničke izraze.
Zašto uraganu treba ime i tko ga bira?
I medijima je posao olakšan kada uragani imaju imena - to generira veći interes javnosti i olakšava ljudima pripremu za mogućnost snažne oluje.
U početku su oluje dobivale proizvoljna imena. Atlantska oluja koja je otrgnula jarbol broda koji se zvao 'Antje' tako je dobila ime po tom brodu - uragan Antje. Zatim, sredinom 1900-tih, ljudi su počeli olujama davati ženska imena. Prije toga su se za oluje u južnoj hemisferi koristila muška imena. Meteorolozi su zatim odlučili uvesti organiziraniji i učinkovitiji sustav, imenujući oluje abecednim redom.
Oluja koja dođe prva u godini dobila bi ime koje počinje slovom A.
Od 1953., oluje u Karipskom moru, Meksičkom zaljevu ili Sjevernom Atlantiku dobivale su imena s popisa kojeg je napravio Nacionalni centar za uragane. Popis sada održava i ažurira međunarodni povjerenik Svjetske meteorološke organizacije. Prvotni je popis sadržavao samo ženska imena, a ona muška su uvedena 1979. godine i sada se svake godine izmjenjuju. Rotiraju se imena sa šest popisa, tako da će se imena s popisa za ovu godinu ponovno koristiti 2022. godine.
Foto: WM
Ostaju li imena uvijek ista?
Ne. Ukoliko se smatra da je neka oluja posebno smrtonosna, njezino se ime miče s popisa. Zamjenjuje ga se s nekim drugim imenom koje se određuje na godišnjem sastanku Svjetske meteorološke organizacije.
Primjeri za ovo su nepopularna imena oluja kao što su Haiyan (Filipini 2013.), Sandy (SAD, 2012.), Katrina (SAD, 2005.), Mitch (Honduras, 1998) i Tracy (Darwin, 1974.)
Kako se mjeri snaga uragana?
Uragan Matthew započeo je kao oluja pete kategorije, a zatim ga se ipak svrstalo u kategoriju četiri. Nakon nekoliko dana, kada je Matthew krenuo prema Bahamima i istočnoj obali SAD-a, svrstali su ga u kategoriju tri.
Za rangiranje tropskih ciklona po snazi, u mnogim se dijelovima svijeta koristi 'Saffir-Simpsonovo mjerilo vjetra'. Prema toj će ljestvici, primjerice, oluja kategorije jedan oštetiti krovove i oluke, polomit će velike grane na drveću, a za posljedicu će imati i štetu na električnim vodovima i stupovima, dok bi prema ovoj ljestvici najsnažnija oluja, ona kategorije pet, ostavila katastrofalne posljedice za domove ljudi, a većina područja kojima ta oluja hara, tjednima ili čak mjesecima bili bi nepogodni za život.
