Sklapanje maloljetničkih brakova u Bosni i Hercegovini predstavlja dugogodišnji društveni problem koji ostaje u sjeni zbog nedostatka sustavne organizacije i statističkih podataka. Iako zakoni jasno propisuju kazne za ovakve slučajeve, praksa pokazuje da se prisilni maloljetnički brakovi i dalje događaju, nerijetko uz sudjelovanje roditelja, piše Klix.ba.
Širenje izvan tradicionalnih zajednica
Problem maloljetničkih brakova nekoć se povezivao uglavnom s romskim zajednicama, no situacija se posljednjih godina proširila i na druge dijelove društva.
Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" iz Tuzle, ističe kako je problem dobio šire razmjere.
"Takve stvari se više ne događaju samo u romskim zajednicama, već i u svim ostalim. Štoviše, u posljednje vrijeme bilježimo više maloljetničkih brakova u neromskim zajednicama," upozorava Bajramović.
Dodaje da su pojedini primjeri šokantni.
"Zabilježen je slučaj gdje je majka prodala kćerku za tri tisuće maraka, druga ju je dala u zamjenu za ovcu, dok je jedan otac kćerku zamijenio za litru rakije", prisjeća se Bajramović.
Djeca koja uđu u ovakve zajednice gube svoje djetinjstvo, nemaju pristup obrazovanju te postaju nekompetentna na tržištu rada, što dodatno pogoršava njihov ionako težak položaj.
Siromaštvo i diskriminacija kao uzroci
Iako su djevojčice češće žrtve, praksa pokazuje da ni dječaci nisu izuzeti od ovog problema. Direktorica Centra za socijalni rad Lukavac, Amira Hodžić, opisala je iskustva iz prakse.
"Imali smo jednu prijavu protiv roditelja koji je dozvolio sklapanje maloljetničkog braka. Presuda je bila osuđujuća i izrečena je kazna zatvora. U drugim slučajevima surađivali smo s policijom kako bismo otkrili i spriječili sklapanje maloljetničkog braka", kaže Hodžić.
Maloljetnički brakovi često se događaju u siromašnim zajednicama ili među društveno marginaliziranim skupinama. Samir Arnaut iz Terenskog centra OSCE-a u Tuzli ističe kako je nedostatak sustavnog praćenja veliki problem.
"Takve zajednice žive na rubu društva, a socijalne i pravne službe često ne znaju da se to događa ili ne mogu reagirati", tvrdi Arnaut.
Zakonski okvir
Prema obiteljskim zakonima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta, maloljetnim osobama nije dozvoljeno sklapanje braka, osim u posebnim okolnostima kada osoba ima najmanje 16 godina i kada se utvrdi njezina fizička i psihička sposobnost za brak.
Kazneni zakoni propisuju kazne za osobe koje omogućuju ili potiču sklapanje maloljetničkih brakova. Primjerice, u FBiH i Brčko Distriktu kazne za roditelje ili staratelje koji omoguće brak iz koristoljublja kreću se od šest mjeseci do pet godina zatvora. U Republici Srpskoj kazna može biti novčana ili do tri godine zatvora, ovisno o okolnostima.
Potrebna bolja organizacija
Sudionici okruglog stola održanog u Tuzli, u organizaciji Misije OSCE-a u BiH, zaključili su da je sustavna organizacija ključna za rješavanje ovog problema. Prikupljanje pouzdanih statističkih podataka moglo bi pomoći u prepoznavanju slučajeva i kažnjavanju onih koji prisiljavaju djecu na brak.
"Ovo je pitanje koje pogađa ne samo djecu, već i cijelo društvo. Uskraćivanje djetinjstva i obrazovanja ima dugoročne posljedice koje svi osjećamo," zaključeno je na skupu.
Rješavanje problema maloljetničkih brakova zahtijeva suradnju socijalnih službi, policije i pravosuđa te bolju integraciju marginaliziranih zajednica kako bi se spriječila daljnja zloupotreba djece.
POGLEDAJTE VIDEO: Što o ženama uče djeca u hrvatskim školama? Da uzgajaju djecu, kuhaju i peru...