Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je u četvrtak da požari koji haraju Amazonijom predstavljaju "međunarodnu krizu" i pozvao je članice G7 da razgovaraju o tom problemu na summitu u Biarritzu ovog vikenda.
"Naša kuća je u plamenu. Doslovno. Gori Amazonija, pluća našeg planeta koja proizvode 20 posto kisika. To je međunarodna kriza. Članice G7, vidimo se za dva dana kada ćemo razgovarati o tom problemu", napisao je francuski predsjednik na Twitteru.
Macronova izjava je parafraza rečenice koju je 2002. izgovorio njegov prethodnik Jacques Chirac o klimatskom zagrijavanju kada je rekao "naša kuća gori, a mi gledamo na drugu stranu".
Macron, koji je svoju poruku na Twitteru napisao na francuskom i na engleskom, pridružio se tako glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu koji je u četvrtak istaknuo da je "duboko zabrinut" zbog požara u Amazoniji, nakon što je brazilski predsjednik Jair Bolsonaro osudio "ekološku psihozu".
Stanje u najvećoj prašumi na planeti jako je teško procijeniti. Prema podacima Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE) 75.336 šumskih požara je zabilježeno u zemlji od siječnja do 21. kolovoza, ili 84 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema jednoj nevladinoj organizaciji, 54 posto tih požara je bilo u Amazoniji.
Emmanuel Macron dočekuje u subotu na jugozapadu Francuske čelnike G7, na summitu čija je tema "borba protiv nejednakosti", ali očekuju se i razgovori o gorućim klimatskim pitanjima.
Bolsonaro: Brazilu nedostaju sredstva za borbu protiv požara u Amazoniji
Brazilska vlada nema dovoljno sredstava za borbu protiv požara koji haraju u amazonskoj prašumi, rekao je u četvrtak predsjednik Jair Bolsonaro.
Brazilska svemirska agencija izvijestila je da je broj požara koji je zahvatio Amazoniju kao posljedica sječe šuma, u odnosu na prošlu godinu, porastao za 83 posto.
Institut je podatke prikupljene uz pomoć satelita objavio tjedan dana nakon što je predsjednik Bolsonaro otpustio šefa ove institucije zbog objave podataka o krčenju šuma, piše BBC.
"Amazonija je veća od Europe, kako ćete se boriti protiv kriminalnih požara na takvom području", upitao je novinare.
"Nemamo sredstava za to".
U srijedu je Bolsonaro rekao da su nevladine organizacije krive za požare.
Upitan ponovno u četvrtak o tom komentaru, rekao je da ne može dokazati da nevladine organizacije, kojima je srezao financiranje, pale vatru ali su "najveći sumnjivci".
Bolsonaro je više puta naglasio kako vjeruje da bi Brazil trebao otvoriti Amazoniju poslovnim interesima, kako bi se dopustilo rudarstvo i tvrtkama za sječu šuma da iskoriste tamošnje prirodne resurse.
Ranije ovoga mjeseca, Norveška i Njemačka prekinule su financiranje nekih projekata čiji je cilj bilo zaustavljanje deforestacije Brazila nakon što su alarmirane da se mijenjaju uvjeti po kojima se biraju projekti.
Upitan o gubitku novca, Bolsonaro je tada rekao: "Brazil to ne treba".
Najveća prašuma na svijetu, Amazonija, ključna je u borbi protiv globalnog zatopljenja.
Aktivisti za očuvanje okoliša za požare okrivljuju Bolsonara, tvrdeći da je poticao drvosječe i poljoprivrednike na krčenje šuma.
U međuvremenu je iz američke NASA-e objavljeno da je ukupan broj požara u području same Amazonije nešto niži od godišnjeg prosjeka.
Šumski požari u Brazilu su najčešći za vrijeme sušne sezone, no neki se namjerno izazivaju da bi se ilegalno krčile šume i da bi se dobio nov prostor za uzgoj stoke.
Po podacima Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja od siječnja do kolovoza ove godine u brazilskom je dijelu Amazonije izbilo više od 72.000 požara.
Riječ je o najvećem evidentiranom broju požara otkad je 2013. počelo službeno praćenje ovih podataka. Za usporedbu, tijekom 2018. evidentirano je ukupno 40.000 požara.
