Francuski se premijer sastao s vođama opozicijskih stranaka u ponedjeljak, dok predsjednik Emmanuel Macron traži način za suzbijanje prosvjeda zbog visokih troškova života, koji su prerasli u rasprostranjene nerede i vandalizam u Parizu prošloga vikenda.
Najveći nemiri od 1968.
Macron je nespreman dočekao pobunu "žutih prsluka", koja je izbila 17. studenog i predstavlja ozbiljan izazov za četrdesetogodišnjeg predsjednika Francuske, koji pokušava odgovoriti na veliki pad popularnosti zbog ekonomskih reformi, koje su protumačene kao pogodovanje bogatima.
Prosvjednici su probili kordon interventne policije i pustošili najluksuznije četvrti te su zapalili nekoliko auta, opljačkali dućane, demolirali luksuzne privatne kuće i kafiće. Ovi se prosvjedi smatraju najvećim nemirima u francuskom glavnom gradu od 1968.
Velika podrška javnosti
U ponedjeljak su prosvjednici blokirali pristup 11 skladišta goriva u vlasništvu naftne kompanije Total, zbog čega je 75 Totalovih benzinskih crkvi ostalo bez goriva, rekao je glasnogovornik te naftne kompanije.
Sudionici pokreta "žutih prsluka" dolaze iz raznih regija, društvenih i dobnih skupina, a počeli su se organizirati putem interneta te su prosvjedi izbili protiv uvođenja viših cijena goriva, što je preraslo u širi izljev bijesa, zbog pritiska koji životni troškovi stavljaju na budžete srednjoklasnih kućanstava.
Podrška javnosti pokretu "žutih prsluka" ostaje velika te, prema rezultatima ankete Haris Interactivea provedene nakon subotnjih prosvjeda, čak 70 posto podržava prosvjed.
