Europa mora smanjiti svoju ovisnost o Sjedinjenim Državama i izbjeći uvlačenje u sukob između Kine i SAD-a oko Tajvana.
Rekao je to francuski predsjednik Emmanuel Macron u intervjuu s Politicom i još dva novinara u subotu u svom zrakoplovu, nakon što je proveo šest sati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom tijekom svog trodnevnog državnog posjeta Kini.
Macron je rekao je da je "velik rizik" s kojim se Europa suočava taj da "bude uhvaćena u krize koje nisu naše, što je sprječava da izgradi vlastitu stratešku autonomiju" - vjerojatno predvođenu Francuskom - kako bi postala "treća supersila".
"Paradoks bi bio da, svladani panikom, vjerujemo da smo samo sljedbenici Amerike", kazao je u intervjuu Macron. "Pitanje na koje Europljani trebaju odgovoriti … je li u našem interesu ubrzati [krizu] na Tajvanu? Ne. Još gore bi bilo misliti da mi Europljani moramo postati sljedbenici ove teme i ugledati se na agendu SAD-a i kinesku pretjeranu reakciju", kazao je.
Macron je također ustvrdio da je Europa povećala svoju ovisnost o SAD-u u pogledu oružja i energije te da se sada mora usredotočiti na jačanje europske obrambene industrije. Predložio je i da bi Europa trebala smanjiti svoju ovisnost o "ekstrateritorijalnosti američkog dolara" (što je ključni politički cilj i Moskve i Pekinga).
"Ako se napetosti između dviju supersila zahuktavaju… nećemo imati vremena ni resursa za financiranje naše strateške autonomije i postat ćemo vazali", rekao je dalje Macron.
Dok je sjedio u kabini svog zrakoplova A330 u majici s kapuljačom s natpisom "French Tech", Macron je tvrdio da je već "dobio ideološku bitku o strateškoj autonomiji" za Europu.
Sve ove izjave izazvale su, očekivano, niz reakcija s obje strane Atlantika.
Iznenađujuća reakcija Washingtona
Jedan od omiljenijih Macronovih izraza - strateška autonomija - u suprotnosti je s naporima američkog predsjednika Joea Bidena da stvori zajednički front sa saveznicima i partnerima - uključujući one u Europskoj uniji - kako bi se obranio od prijetnji Kine i Rusije te onome što američka administracija naziva "međunarodnim poretkom temeljenim na pravilima".
Unatoč tome, izjava francuskog predsjednika nije izazvala žestoke komentare od strane Bidenove administracije.
State Department ustvrdio je da Macronovi komentari nisu izazvali podjele koliko bi se moglo činiti. "Postoji ogromna konvergencija između nas i naših europskih saveznika i partnera i načina na koji se direktno suočavamo s [Kineskim] izazovom", rekao je novinarima u ponedjeljak glasnogovornik State Departmenta Vedant Patel.
Bijela kuća reagirala je slično. "Pustit ćemo Elizejsku palaču da govori o komentarima predsjednika Macrona - usredotočeni smo na sjajnu suradnju i koordinaciju koju imamo s Francuskom kao saveznikom i prijateljem", kazao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby.
Francusko veleposlanstvo ustvrdilo je, pak, kako je bijes zbog Macronovih izjava neprimjeren, a francuski stav po pitanju Tajvana nepromijenjen.
"Macron je rekao da "ako ne možemo prekinuti sukob u Ukrajini, kakav ćemo kredibilitet imati na Tajvanu? Nastojimo surađivati s Kinom za mir i stabilnost u Ukrajini. A pitanje Tajvana očito se pojavilo u njegovim razgovorima s predsjednikom Xijem", rekao je u nizu tvitova u ponedjeljak Pascal Confavreux, savjetnik za tisak francuskog veleposlanstva.
Gospodarsko i kulturno predstavništvo Taipeija u Washingtonu - de facto veleposlanstvo samoupravnog otoka - nije komentiralo izjave francuskog predsjednika, ali zato su američki Republikanci na Capitol Hillu imali što reći.
Republikanci pozvali na procjenu odnosa
"Kineska komunistička partija je najznačajniji izazov zapadnom društvu, našoj ekonomskoj sigurnosti i našem načinu života… Francuska mora biti jasna u pogledu ove prijetnje", rekao je senator Todd Young, član Odbor za vanjske odnose Senata.
Macronove izjave "bile su neugodne, bile su sramotne… i vrlo geopolitički naivne", kazao je Mike Gallagher, predsjednik odabranog odbora Zastupničkog doma za Kinu.
Stajališta francuskog predsjednika "su obeshrabrujuća jer prijetnja Komunističke partije Kine Tajvanu predstavlja rastuću opasnost za globalnu ravnotežu snaga", rekao je Michael McCaul, predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Neki republikanski zastupnici pozvali su na ponovnu procjenu odnosa SAD-a i Francuske.
"Ako je Francuska doista predana napuštanju demokratskih nacija u korist brutalnog komunističkog režima, Sjedinjene Države moraju preispitati svoj stav prema Francuskoj,” rekao je zastupnik Chris Smith, predsjednik Izvršne komisije Kongresa za Kinu, koji je Macronovu izjavu nazvao "prividnom izdajom demokratskog Tajvana".
"Macron želi da SAD odjuri u pomoć Europi protiv ruske agresije, ali očito se zavjetuje neutralnosti protiv kineske agresije na Pacifiku", tvitao je u ponedjeljak senator John Cornyn iz Texasa.
“Ako Macron govori u ime cijele Europe, a njihov je stav sada da se neće opredjeljivati između SAD-a i Kine oko Tajvana… možda bismo u osnovi trebali reći da ćemo se usredotočiti na Tajvan i prijetnje koje Kina predstavlja, a vi se bavite Ukrajinom i Europom,” znakovito je poručio senator Marco Rubio u svom tvitu u nedjelju.
'Macron u Kini ljubi Xijevo dupe'
Na izjave francuskog predsjednika osvrnuo se i bivši američki predsjednik, ujedno prvi (bivši ili aktualni) predsjednik protiv kojeg je podignuta optužnica, Donald Trump.
"Imate ovaj ludi svijet koji eksplodira, a Sjedinjene Države nemaju apsolutno ništa", rekao je u srijedu za Fox News Trump. “A Macron, koji je moj prijatelj, je u Kini gdje ljubi [Xijevo] dupe, u redu. Rekao sam da Francuska sada ide u Kinu?" dodao je Trump, čiji se odnos s Macronom postupno pogoršao tijekom njegova mandata.
Trump je istovremeno nahvalio Xija za kojeg je rekao da je "briljantan čovjek".
"Ako ste išli po cijelom Hollywoodu tražiti nekoga tko bi igrao ulogu predsjednika Xija, niste ga mogli pronaći”, rekao je Trump. "Ne postoji nitko takav: izgled, mozak, sve", dodao je, opisujući Xija kao nekoga tko je "vrhunski pametan".
Reagirala je, naravno, i EU gdje su Macronove izjave oštro podijelile političare te još jednom pokazale da je suglasnost na Starom Kontinentu prije iznimka nego pravilo.
"Treba naglasiti da su predsjednikove riječi ozbiljno u suprotnosti s osjećajima u europskim zakonodavnim tijelima i šire", stoji tako u priopćenju koje je potpisalo 15 zastupnika iz nacionalnih zakonodavnih tijela u EU - među njima i jedan iz Macronove vlastite stranke - kao i tri zastupnika u Europskom parlamentu i 13 britanskih parlamentaraca.
U priopćenju se napominje da su Macronove primjedbe posebno neprikladne, usred tekućih vojnih vježbi kineske vojske u Tajvanskom tjesnacu.
EK: 'Poruke su dosljedne'
Europska komisija odbila je, pak, u utorak komentirati Macronove kontroverzne izjave i podjele oko tih izjava. Komisija je tek ustvrdila da su službene izjave Macrona i Ursule von der Leyen, upućene Xiju, bile jedinstvene.
"Poruke koje su proizašle iz tog trilateralnog sastanka bile su vrlo dosljedne", rekao je Eric Mamer, glasnogovornik Komisije, tijekom brifinga s novinarima.
Mamer je ponovio da EU, kao i SAD, slijedi politiku "Jedne Kine", koja priznaje Peking kao jedinu legalnu vladu Kine, ali također dopušta neformalne odnose s Tajvanom. Također je pozvao na “mir i stabilnost u tajvanskim tjesnacima” i osudio sve pokušaje “jednostrane promjene statusa quo, posebice upotrebom sile”.
Dužnosnici srednje i istočne Europe nisu bili tako blagonakloni. Povijesno bliže Amerikancima, bili su užasnuti Macronovim komentarima.
'Nije prvi put da izražava stavove koji ne predstavljaju EU'
"Umjesto izgradnje strateške autonomije od Sjedinjenih Država, predlažem strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Državama", rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki u utorak prije nego što je odletio u trodnevni posjet SAD-u.
U neslužbenim razgovorima, europski su diplomati bili još oštriji.
“Ne možemo razumjeti [Macronovo] stajalište o transatlantskim odnosima u ovim vrlo izazovnim vremenima”, rekao je jedan diplomat iz istočnoeuropske zemlje. “Mi, kao EU, trebamo biti ujedinjeni. Nažalost, ovaj posjet i francuski komentari nakon njega nisu od pomoći.”
"U trenutnom svijetu geopolitičkih promjena, a posebno u svjetlu ruskog rata protiv Ukrajine, očito je da demokracije moraju surađivati bliže nego ikad prije", rekao je drugi visoki diplomat iz istočne Europe. “Trebamo se svi podsjetiti na mudrost prvog američkog veleposlanika u Francuskoj Benjamina Franklina koji je s pravom primijetio da ili ćemo se držati zajedno ili ćemo biti obješeni zasebno.”
"Nije prvi put da je Macron izrazio svoje stavove koji ne predstavljaju stavove EU-a", ljutito je kazao treći diplomat iz iste regije, koji je želio ostati anoniman.
'Došlo je do pomaka'
Međutim, Macronovo stajališe ima i mnogo pristaša u Europi i čak se probilo u službenu politiku EU-a, dok dužnosnici rade na tome da Europa ne ovisi pretjerano o drugima.
Europski čelnici sve su skloniji nastojanjima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona za "strateškom autonomijom" od Sjedinjenih Država, rekao je u utorak šef Europskog vijeća Charles Michel i tako sugerirao da francuski predsjednik nije izoliran među čelnicima EU-a.
"Došlo je do pomaka u pogledu strateške autonomije u usporedbi s onim prije nekoliko godina", rekao je Michel u intervjuu za francusku televizijsku emisiju La Faute à l'Europe.
"Što se tiče odnosa sa Sjedinjenim Državama, jasno je da može biti nijansi i osjetljivosti oko stola Europskog vijeća. Neki europski čelnici ne bi rekli stvari na isti način na koji je rekao Emmanuel Macron… Mislim da priličan broj doista misli poput Emmanuela Macrona."
"Doista postoji velika privrženost koja ostaje prisutna - a Emmanuel Macron nije rekao ništa drugo - za ovaj savez sa Sjedinjenim Državama. Ali, ako bi ovaj savez sa Sjedinjenim Državama pretpostavljao da mi slijepo, sustavno slijedimo stav Sjedinjenih Država o svim pitanjima, ne", rekao je Michel.
Truss: 'Posjet Kini je znak slabosti'
O svemu se oglasila i kratkotrajna britanska premijerka Lizz Truss, koja je tijekom svog šestotjednog mandata imala hladan odnos s Macronom. Iako nije imenovala Macrona u svojim komentarima, Truss je nakon njegovih izjava ustvrdila da se na Zapadu previše "udovoljavalo" autoritarnim režimima u Kini i Rusiji te da je posjet Kini, od strane zapadnih čelnika, "znak slabosti".
“Zapadni čelnici posjećuju predsjednika Xija kako bi zatražili njegovu potporu u okončanju rata - to je pogreška i znak slabosti. Umjesto toga, naša bi se energija trebala usmjeriti na poduzimanje više mjera za potporu Tajvanu. Moramo osigurati da se Tajvan može braniti", kazala je Truss.
Vježbe oko Tajvana: Macron sretan što je Kina pričekala da ode
Ne iznenađuje da su Macronove reakcije odjeknule pozitivno u Kini. Xi Jinping i Komunistička partija Kine podržali su Macronov koncept strateške autonomije, a kineski dužnosnici često se na to pozivaju u svojim odnosima s europskim zemljama.
Doduše, Macronovi komentari nisu oduševili kineske jastrebove, pa je tako Međuparlamentarni savez za Kinu (IPAC) u ustvrdio da su izjave francuskog predsjednika o Tajvanu "loše procijenjene".
Macronovi komentari "ne samo da zanemaruju vitalno mjesto Tajvana u globalnom gospodarstvu, već potkopavaju desetljećima dugu predanost međunarodne zajednice održavanju mira preko Tajvanskog tjesnaca", rekao je u ponedjeljak IPAC.
Treba tome dodati da je, samo nekoliko sati nakon što je Macron napustio Guangzhou i krenuo natrag u Pariz, Kina pokrenula velike vojne vježbe oko Tajvana. Bio je to odgovor na desetodnevnu diplomatsku turneju tajvanske predsjednice Tsai Ing-Wen po zemljama Srednje Amerike koja je uključivala i sastanak s republikanskim predsjednikom američkog Predstavničkog doma, Kevinom McCarthyjem u Kaliforniji.
Dužnosnici upućeni s Macronovim načinom razmišljanja rekli su da je Francuz bio sretan što je Peking barem pričekao da on izađe iz kineskog zračnog prostora prije nego što je pokrenuo simuliranu vježbu "opkoljavanja Tajvana".
Izgubljen u prijevodu?
Inače, Macron se u svom spornom intervjuu nije osvrnuo na tekuća pitanja, kao što su američka jamstva europske sigurnosti kao ni na činjenicu da se Europa uvelike oslanja na američku vojnu pomoć nakon Drugog svjetskog rata.
Kao jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a i jedina nuklearna sila u EU, Francuska je u vojnom jedinstvenom položaju. Međutim, značajno je manje pridonijela obrani Ukrajine u odnosu na druge europske zemlje. Prema podacima koje je prikupio Kielski institut za svjetsko gospodarstvo, krajem veljače Francuska je bila na 10. mjestu ukupnih obveza pomoći Ukrajini, iza Norveške i Nizozemske, te na 23. mjestu kada se pomoć mjerila kao udio u bruto domaćem proizvodu — otud rastući bijes među silama srednje i istočne Europe zbog tajvanskih komentara, koji poručuju: Slobodno nas učinite autonomnima od Sjedinjenih Država, ali hoće li Francuska dati ista sigurnosna jamstva Estoniji, Latviji i Litvi kao što to čini NATO?
A kad smo već kod NATO-a, Macronove friške izjave neodoljivo podsjećaju na njegov jednako kontroverzan intervju iz 2019. za The Economist, kada je izjavio da je NATO doživio "moždanu smrt" te na epizodu kada je inzistirao da ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu treba ponuditi "sigurnosna jamstva", nekoliko mjeseci nakon invazije na Ukrajinu.
Grupa Macronovih prevoditelja kasnije je komentirala njegov najnoviji sporni intervju za Politico te pojasnila da su predsjednikovi komentari ne samo pogrešno prevedeni (Politico tvrdi da nisu), nego i da su ih pogrešno razumijeli anglosaksonski mediji koji nisu bili u stanju razumijeti njegove pensée complexe.
“Macron je puno bliži europskom gravitacijskom središtu prema Kini nego što bi sugerirali brojni skandalizirani komentari na njegove komentare”, napisao je Benjamin Haddad, zastupnik u stranci francuskog šefa.
Međutim, kada se pogledaju brojke, ispada je Macronov koncept strateške autonomije doista usko vezan za francusko neposredno susjedstvo, ali ne i dalje od toga. Institut Kiel izračunao je da se Pariz vojno obvezao Ukrajini u iznosu od samo 700 milijuna eura, nasuprot 43,2 milijarde eura iz SAD-a i 6,6 milijardi eura iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Nitko ne želi zaglaviti u sredini
Što se, pak, tiče kineskog predsjednika, kojem su Macronove riječi glazba za uši, budućnost je kristalno jasna: Amerika je u padu, a za četvrt stoljeća Kina će zauzeti svoje pravo mjesto kao najmoćnija nacija na svijetu. To može ubrzati uskladi li svoju budućnost s Rusijom te osigura li njene resurse, ali i odvajanjem Amerike od njezinih europskih saveznika.
Ne čudi stoga što je Peking prihvatio ideju europske "strateške autonomije" i pokrenuo šarm ofenzivu - uključujući pozivanje petorice najviših čelnika kontinenta na opsežne razgovore sa Xijem od prošlog studenog. Cilj je podići Europu, dok se SAD gura prema dolje, dok kineski veleposlanik u Bruxellesu naziva Kinu i Europsku uniju "dvjema glavnim silama koje podupiru svjetski mir, dvjema velikim tržištima koja promiču zajednički razvoj i dvjema velikim civilizacijama koje promiču ljudski napredak.”
Ima, doduše, nešto istine u tome. Odnos SAD-a i Kine prijeti da izmakne kontroli, a Europa - ili ostatak svijeta, što se toga tiče - ne želi zaglaviti između dvije sile.
Xi je fiksiran na okončanje stoljeća poniženja Kine tako što će ona postati najveća sila na svijetu, a Washingtonu je napad na Kinu postao dvostranačka okupacija. Jedino je pitanje, koja bi struja to mogla učiniti bolje. Najviši dužnosnici Bijele kuće, uključujući i samog američkog predsjednika Joea Bidena, sve su zabrinutiji da ovaj dvostranački konsenzus potkopava zdravu politiku i, umjesto toga, potiče opasnu eskalaciju u odnosima s Kinom koju će obje zemlje sve teže zaustaviti - saga o špijunskom balonu od prošle veljače pokazuje koliko brzo stvari mogu izmaći kontroli.
Pomoć u smirivanju tenzija
Europa tu može uskočiti i pomoći.
Biden, naime, razumije da ključ uspjeha SAD-a u natjecanju s Kinom leži u bliskom partnerstvu i savezu s europskim i azijskim prijateljima. Kad je riječ o kritičnim tehnologijama i osjetljivim lancima opskrbe, SAD i Europa moraju surađivati kako bi se učinkovito natjecali s Kinom, a to shvaćaju i mnogi u Europi.
Prije nego što je krenula u Kinu, von der Leyen je održala govor o odnosima EU-a i Kine koji je mogao održati i sam Biden. Xijev "jasan cilj", rekla je, "sustavna je promjena međunarodnog poretka s Kinom u središtu", te je pozvala na smanjenje trgovine i ulaganja u kritične tehnologije i druga područja.
Iako mnogi suprotstavljaju europsku ideju o "smanjivanju rizika" trgovine i ulaganja navodnoj američkoj ideji o "odvajanju" Kine od globalnog gospodarstva, važno je napomenuti da malo američkih dužnosnika misli da je takvo odvajanje moguće ili čak poželjno.
Cilj Europe trebao bi stoga biti pružanje podrške "Washingtonu u smanjenju rizika eskalacije sukoba s Kinom, a ne podrška odvajanju kineskog gospodarstva od vlastitog.
Ispravna europska politika ne bi trebala biti - zacrtati srednji pravac, već uskladiti SAD i Europu na zajedničkom putu, sprječavajući Peking da revidira globalni poredak koji je tako dobro služio transatlantskim partnerima u proteklih 75 godina, zaključuje Politico.