Nekoć vojni paradni areal za prusku vojsku, a kasnije baza za poznati Berlinski zračni most: Tempelhofer Feld, odnosno Tempelhofsko polje, otvoreno je za javnost kao rekreacijski areal 2010. godine. To polje obuhvaća više od 300 hektara i jedno je od najvećih zelenih urbanih prostora svijeta, omiljenog kako kod lokalnog stanovništva, tako i među turistima, piše Deutsche Welle.
Već odbačeni planovi za stanogradnju na ovom arealu, sada su ponovno izvučeni iz ladice. Berlinska pokrajinska vlada ovdje vidi izgradnju brojnih peto- i desetokatnica, kao i raznih individualnih visokih zgrada, smanjujući time zeleni prostor s oko 300 na 180 hektara. Pedeset posto izgradnje je namijenjeno kao komercijalni prostor.
Planovi za izgradnju na tom prostoru bivše zračne luke su 2014. zaustavljeni lokalno organiziranim referendumom. Kako god, budući njemački kancelar Friedrich Merz iz redova konzervativne demokršćanske unije (CDU) je još za vrijeme izborne kampanje pred izbore krajem veljače 2025. istaknuo da politika mora biti spremna graditi na tom arealu, čak i ako se lokalno stanovništvo protivi tome.
Stanarine porasle za 85,2 posto
Nedostatak stambenog prostora s pristupačnim stanarinama i eksplodirajuće stanarine u Njemačkoj su postale možda i najakutniji društveni problem u ovoj zemlji. Prema navodima Saveznog statističkog ureda, nedostaje 800.000 stanova, a prosječne stanarine u Berlinu su porasle za 85,2 posto s 8,50 eura po četvornom metru (hladan stan) u 2015. godini na 15,74 eura u 2024. godini.
Kako bi se riješio taj problem, buduća vladajuća koalicija demokršćana iz Unije CDU/CSU i socijaldemokrata je objavila planove za turbo-izgradnju stambenog prostora (Wohnungsbau-Turbo), smanjenje birokracije, kraćenje poreza i stvaranje subvencijskih programa za gradnju i modernizaciju.
Savezno udruženje njemačkih stambenih i poduzeća nekretnina (GdW) je pozdravilo te planove kao "veliki iskorak". Posebice se hvali pojednostavljenje na području zakonskog planiranja, dodjeljivanja dozvola i zakona o zaštiti okoliša, kao i planirani investicijski fond za stambenu izgradnju.
Tržište nekretnina se 'pregrijalo'
Berlinska služba zadužena za pitanja stanovanja procjenjuje da je ovom gradu-pokrajini aktualno potrebno 100.000 novih stanova kako bi se ohladilo pregrijano tržište nekretninama. Očekuje se da će Berlin do 2040. godine imati 200.000 novih stanovnika, što znači da ta metropola mora izgraditi oko 20.000 novih stanova godišnje kako bi se suočila s rastućim stanovništvom.
Najnovije statistike, međutim, govore kako je došlo do pada izgradnje u Berlinu u 2023. godini, kad je tek 15.965 novih stanova dovršeno – što se može obrazložiti lošim gospodarskim uvjetima i rastućim kamatama.
Brojna nastojanja da se ublaži kriza stanovanja, poput kontroliranja stanarina ili kočnice visine stanarine, propala su, kaže Christian Müller, predsjedatelj Asocijacije arhitekata i inženjera Berlin-Brandenburg (AIV). S obzirom na dobru lokaciju u Berlinu i dobru konekciju javnog prijevoza, Müller se zalaže za dobro promišljenu izgradnju na rubu Tempelhofskog polja – kao kompromisa između različitih interesnih grupa. Također i zbog toga što je taj areal u gradskom vlasništvu i zbog toga je jeftinije zemljište. "Važno je da se ovdje izgrade stanovi s pravednim stanarinama. Trebala bi to biti dobra mješavina. Stambene asocijacije u državnom vlasništvu bi se morale involvirati i moramo osigurati diverzitet", kazao je Müller u razgovoru za DW.
Iako Tempelhofsko polje ima poseban značaj za lokalno stanovništvo, ali i za političarke i političare, Müller ističe da se u međuvremenu stambeno stanje dramatično promijenilo. "90 posto Berlinčanki i Berlinčana želi da sve ostane po starom. Dok im se stan ne otkaže i onda i sami moraju ići u potragu za stanom", pojašnjava Müller, dodajući da bi se na Tempelhofskom polju moglo stvoriti stambeni prostor za 100.000 ljudi bez da to bude pretrpano.
'To polje je jedinstveno i funkcionira samo kao cjelina'
Dijelom zaštićeno prirodno područje, dijelom park, Tempelhofsko polje je postalo mjesto događanja za mnoge projekte zajednice – od eksperimentalnog prostora za održivu arhitekturu do tečajeva za popravke bicikala. "To polje je jedinstveno. Ono funkcionira samo kao cjelina. Uzme li mu se čak i samo jedan dio, uništit će se njegova čitava vrijednost", kaže Anita Möller, članica građanske skupine "100% Tempelhofer Feld" koja je organizirala referendum koji je zaustavio izgradnju stambenog prostora na polju 2014. godine.
Ova aktivistica, upućujući na male vrtove nastale na Tempelhofskom polju i uzgoj cvijeća i povrća, ističe jednu studiju iz 2021. koju je i sama gradska uprava dala napraviti, a u kojoj se naglašava jedinstven karakter tog urbanog prostora s njegovom mješavinom velikih zaštićenih prirodnih i rekreacijskih područja. Ta studija je također istaknula ekološku važnost u smislu održavanja biodiverziteta, poboljšanja kvalitete zraka i hlađenja gusto naseljenih okolnih četvrti.
Zbog toga i zbog referenduma iz 2014. na kojem se nešto više od 64 posto glasača izjasnilo protiv izgradnje na Tempelhofskom polju, aktualne vlasti, imajući u vidu sve napetiju situaciju sa stambenim prostorom, predlažu da se gradi samo na periferiji polja. Gradonačelnik Berlina Kai Wegner (CDU) izjavio je u studenom 2024. za list Tagesspiegel da je moguće izgraditi 15 do 20 tisuća stanova na rubovima. Ali čak i kod tog prijedloga postoji žestoko protivljenje.
'Radi se o novcu, špekulacijama i investitorskim snovima'
Oporba u Berlinu, Zeleni i lijeve stranke, optužuju vladajuću koaliciju CDU-SPD da troše milijune poreznog novca na ispitivanja javnog mnijenja i urbanističke natječaje kako bi utjecali na javno mišljenje u korist gradnje stanova koje si u stvarnosti može priuštiti tek mali dio lokalnog stanovništva. "Ustrajno govore kako se radi o potrebi stanovanja, ali budimo iskreno: radi se o novcu, špekulacijama i investitorskim snovima. Da im je doista stalo do rješavanja stambene krize, za to postoje bolje opcije", kazala je Möller osvrćući se na gradski razvojni plan 2040. kojim se identificiralo druge mogućnosti za izgradnju i do 222.000 stanova.
Ideja o tome da put do više plativih stanova zahtijeva više izgradnje je zastarjela, navodi aktivistica Möller. Ona je uvjerena da vlasti moraju investirati u nove vrste "demokratskog i održivog" urbanog razvoja koji "poštuje naše ekološke granice i vrijednosti otvorenog prostora".
Za sada je taj areal zaštićen jednim zakonom uvedenim nakon referenduma iz 2014. godine. Ali Möller ističe da se on može lako ukinuti većinom glasova u Berlinskom Senatu: "Stanovanje po pristupačnim cijenama je i drugdje propao princip. Zašto vjerovati da bi to odjednom ovdje moglo funkcionirati? Jednom kad se ovdje nešto izgradi, to područje će biti izgubljeno zauvijek."
POGLEDAJTE VIDEO: Može li u Hrvatskoj uspjeti priuštivo stanovanje? Bežovan: 'Ako uspije bit ćemo stjegonoše promjena u EU'
