Posjet slovenskog predsjednika Boruta Pahora Moskvi, kamo je prošli tjedan odletio iz Berlina, kod kuće je doživio odobravanja, no javljaju se i kritike o prevelikoj vezanosti slovenske politike uz Njemačku pa čak o "kolonijalnom" odnosu slovenskih političara prema Berlinu, kako u utorak ocjenjuje mariborski list "Večer".
Kako u komentaru piše mariborski list, ne samo da se Pahor nakon razgovora s Angelom Merkel, a pred susret s Vladimirom Putinom, pohvalio da se je konzultirao i uskladio mišljenje o "iskrenoj želji" dviju "partnerskih i prijateljskih država" da se nađe rješenje za ukrajinsku krizu i poprave odnosi EU-a i Rusije, priznajući time da u Moskvu odlazi kao "kurir" Angele Merkel, nego i šira slovenska politička klasa ne shvaća da nacionalni interes Slovenije ne može uvijek biti jednak interesu Njemačke pa pristaje na "kolonijalni" odnos s Berlinom, koji doživljava kao politički centar Europske unije.
"Interesi Slovenije nikako ne mogu biti jednaki interesima Njemačke. Ako neka država ima vlastita stajališta, onda se njeni političari ne trebaju ni sa kime usklađivati pa radilo se i o najvećoj europskoj državi i najsnažnijoj ekonomiji u koju ide velik dio slovenskog izvoza", navodi "Večerova" komentatorica Darja Kocbek.
Za razliku od slovenske političke elite, njemački političari znaju što je njemački interes i dosljedno ga zastupaju, dok se Slovenija ponaša kao njemačka kolonija, što ne bi smjela, kritički se osvrće "Večer".
Na Sloveniju njemački političari i gospodarstvenici gledaju isključivo kao na tržište na kojemu žele što više prodati i kupiti strateški važna poduzeća, dok slovenska politička elita kontakte s Berlinom vidi kao priliku za promidžbu, a interese Njemačke pretpostavlja interesima vlastite države, navodi Kocbek.
Na sličan način, navodi list, postupa i premijer Miro Cerar pa se o pitanjima migracija više usklađuje s Njemačkom, nego primjerice sa susjednom Austrijom i Hrvatskom.
"Cerar se je o postavljanju ograde na granici s Hrvatskom isto tako usklađivao s njemačkom kancelerkom. Ona mu je s velikim veseljem prepustila prljavi posao zatvaranja balkanske rute, kako bi se i dalje mogla predstavljati kao jedina europska čelnica koja je izbjeglice i migrante dočekala s dobrodošlicom i otvorenim vratima za ulazak u Njemačku", navodi list.
Da se radi o podložnom odnosu koji ulazi u mentalitet političke klase, list ilustrira i čestim Pahorovim navodima kako Slovenija u svakom slučaju mogućih podjela u EU-u mora ostati u "čvrstoj jezgri" najpovezanijih država, uz Francusku i posebno Njemačku, te ostati u Europi prve brzine.
Želeći ilustrirati navodnu preveliku ovisnost slovenske politike od Njemačke, list podsjeća na slučaj od prije nekoliko godina, kad je Njemačka Sloveniju također upotrijebila za slanje neugodnih poruka trećemu.
Njemačku poruku tadašnjem grčkom ministru financija Janisu Varufakisu o tome da bi prezadužena Grčka mogla biti izbačena iz eurozone ako ne prihvati zahtjeve "trojke" prenio je tadašnji slovenski ministar financija Dušan Mramor, kako to ne bi trebao učiniti njegov mnogo utjecajniji njemački kolega Wolfgang Schäuble.
Zbog takvog kolonijalnog ponašanja Slovenija obično ostane praznih ruku kad se njene želje i potrebe ne poklope s njemačkima, odnosno kad Nijemci ne vide priliku da za slovensku potporu nešto mogu dobiti u zamjenu, zaključuje u komentaru mariborski list.
