Ragmi Mustafa, predsjednik Albanskog nacionalnog savjeta, poručio je da Albanci iz Preševske doline žele biti uključeni u dijalog između Srbije i Kosova i da su, za razliku od ranije, politički organiziraniji i mobiliziraniji. To je samo jedan u nizu znakova da se u Europskoj uniji radi na rješavanju odnosa Srbije i Kosova.
Beogradski mediji prenose izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kako je "Grčka naša bratska zemlja i nadam se da ona neće donijeti tu lošu odluku". Ta loša odluka bilo bi priznavanje Kosova. No, Grčka zasad ne priznaje Kosovo, jer ionako nije riješila pitanje Cipra, piše Jutarnji.
Dvosmislene grčke izjave
Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias početkom mjeseca posjetit će Kosovo. No, već je obznanio da pozicija Atene po tom pitanju ostaje nepromijenjena, ali "istodobno dobro je poznato da Grčka želi zadržati konstruktivan pristup Prištini".
Da je izjava grčkog ministra dvosmislena potvrđuje i jačanje suradnje s Albanijom, pa je tako dogovoreno utvrđivanje morske granice. Priznanje Kosova bi bio logičan korak prema smanjenju utjecaja Turske, ali i poboljšanju životnih uvjeta vlastite manjine u Albaniji.
Potezi prema priznanju
Osim Grčke, članice EU-a koje ne priznaju Kosovo su Španjolska, Rumunjska, Cipar i Slovačka. U albanskim su se medijima pojavili napisi kako Španjolska planira otvoriti ured za vezu na Kosovu. Službeni Madrid je to demantiralo, ali nisu demantirali otvaranje ureda pri UNMIK-u, UN-ovoj misiji na Kosovu, gdje urede za vezu imaju Rusija i Kina.
Navodi se i kako se oko otvaranja ureda snažno angažirao i visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, bivši španjolski ministar vanjskih poslova i član vladajuće Socijalističke stranke Josep Borrell.
Vrijedi dodati da je posebni izaslanik EU-a za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčák, Slovak koji bi mogao utjecati na promjenu razmišljanja u Bratislavi. Uz to, Cipar je već najavio da će slijediti odluku Grčke, a Rumunjska je, uz dozu opreza, dala naslutiti da je sklona priznanju Kosova.
Zaobilaženje Rusije i Kine
Zanimljivi su i navodi albanskih medija, koji prenose riječi savjetnika zamjenika kosovskog premijera Vetona Surroija, koji je prije nekoliko dana izjavio da kosovski prioritet nije članstvo u UN-u, već priznanje od svih članica EU-a. Time bi izbjegli utjecaj Rusije i Kine, koje u UN-u imaju pravo veta i tako ozbiljno uzdrmali Vučićeve pregovaračke pozicije.
Vučića brine i dokument Europske službe za vanjske poslove objavljen u kosovskim medijima, a čiju autentičnost nitko nije osporio. U dokumentu stoji da bi završni pregovori o pravno obvezujućem dokumentu, koji bi normalizirao odnose Srbije i Kosova, trebali biti dovršeni tijekom slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a, koje slijedi u drugoj polovici ove godine. Osim toga, navodi se i da je, navodno Janšin, non-paper "imao za cilj naštetiti pozitivnoj ostavštini" koju Slovenija ima na Zapadnom Balkanu.
Stjerani pred zid
Ako EU bude jednoglasno za priznavanje Kosova, Srbija će u svojim pristupnim pregovorima za EU biti stjerana pred zid, što bi značilo da joj je ostavljen izbor - slijediti tu politiku ili zakomplicirati pregovore o pristupanju, dok bi s druge strane Bruxelles odškrinuo vrata članstva Kosovu.
Ključan će biti sastanak Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija u Bruxellesu za nekoliko dana. Kosovu je, prema Kurtijevim riječima, dijalog sa Srbijom nisko po važnosti na popisu budućih aktivnosti, no čini se da je pritisak EU-a bio prejak, jer Bruxelles želi brže-bolje riješiti to pitanje, a u obzir uzimaju i lokalne izbore na Kosovu, koji bi mogli Kurtija staviti u nezgodan položaj.
