Kosovo u subotu slavi 10 godina svoje neovisnosti, dan ponosa za etničku albansku većinu, iako Srbija i dalje odbija priznati njihovu suverenost, prenosi agencija AFP. Već nekoliko dana glavni grad Priština ukrašen je plavo-žutim zastavama, uoči dvodnevnih svečanosti kojima će kulminirati koncert britanske pop zvijezde, rođene Kosovarke, RiteOre.
Njezina je obitelj napustila Kosovo 1991., dok je još bila beba, zbog represije Srbije nad tom većinski albanskom pokrajinom kojoj je tadašnji srbijanski predsjednik SlobodanMilošević ukinuo autonomiju.
Godine 1998., izbija sukob između srbijanskih snaga i Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). U tom je sukobu poginulo 13.000 ljudi, većinom Albanaca, a okončao se 1999., nakon 11 tjedana zračnih udara NATO-a pod vodstvom SAD-a kako bi se primoralo Beograd da s Kosova povuče vojsku i policiju. Nakon povlačenja srbijanskih snaga, na Kosovu je uspostavljena misija UN-a i raspoređene snage NATO-a.
Kosovski parlament proglasio je neovisnost Kosova 17. veljače 2008. "Bio je to najsretniji trenutak za nas kao narod", izjavio je u petak, uoči svečanosti obilježavanja obljetnice, kosovski predsjednik HashimThaci.
Neizvjesna normalizacija
Albanska djeca počela su nastavu predavanjima posvećenim obljetnici neovisnosti, ali to nije slučaj s oko 120.000 srpskih đaka koji su dio potpuno odvojenog školskog sustava za srpsku manjinu koja je i dalje vjerna Beogradu. Dvije se zajednice rijetko druže i isprepliću, a najočitiji je primjer stanje u Mitrovici, gdje Srbi žive sjeverno od rijeke Ibar, a Kosovari južno od Ibra.
Iako je do sada Kosovo kao državu priznalo 115 zemalja svijeta, Beograd to odbija učiniti. Ne priznaje je, međutim, 80 zemalja među kojima su Rusija, Kina, Indija, Indonezija, Brazil te pet zemalja EU-a, uključujući Španjolsku i Grčku. Europska unija je normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine postavila kao preduvjet za približavanje tih dviju zemalja europskim integracijama. No, podsjeća AFP, taj je dijalog, inače počet 2011., gotovo mrtav već dvije godine.
"Srbija neće priznati Kosovo i posebno neće priznati neovisnost Kosova kako bi postala članica EU-a", poručio je ovaj tjedan ministar obrane AleksandarVulin. Srbijanski predsjednik AleksandarVučić je neodređeniji po tom pitanju, dok se Thaci nada sporazumu dviju strana već ove godine.
Navodeći kraj 2019. godine kao vremenski okvir za postizanje pravno obvezujućeg sporazuma, šefica diplomacije EU-a FedericaMogherini tvrdi da je "realistično optimistična". Dvije su strane postigle dogovor o nekim pitanjima, poput slobode kretanja, ali dijalog koji je pokrenuo EU je zamro.
Neki beogradski dužnosnici predlažu prekrajanje granica Kosova uzduž etničkih linija, no zapadne prijestolnice se protive takvom scenariju, zabrinuti opasnošću otvaranja "pandorine kutije" u regiji u kojoj su međuetničke napetosti i dalje prisutne. "Kosovo je nedjeljivo", kazao je nedavno Hashim Thaci.
Izazovi: iseljavanje, nezaposlenost, teško gospodarsko stanje
Američki predsjednik DonaldTrump je uputio ohrabrjuću poruku Kosovu i čestitku na "velikim koracima u snaženju suverenosti i multietničke demokracije". "Ima još posla kojeg treba odraditi, ali pozdravljamo vaš napredak", poručio je Trump.
Odnosi Kosova i Zapada znaju biti i zategnuti, posebice zbog najavljenih prvih optužnica međunarodnog suda za ratne zločine protiv bivših pripadnika OVK. Drugi crni oblak koji se nadvio nad Kosovom je teško stanje gospodarstva. U toj mladoj državi nezaposlena je jedna trećina radno sposobnog stanovništva, a među mladima nezaposlenost je 50 posto, dok je unazad deset godina više desetaka tisuća ljudi napustilo zemlju u potrazi za egzistencijom.
Kosovo je dom za 1,8 milijuna ljudi i jedno je od najsiromašnijih dijelova Europe. Veliki broj Kosovara preživljava od pomoći članova obitelji koji rade u zapadnim zemljama, najviše Švicarskoj i Njemačkoj. Kosovska dijaspora broji oko 700.000 ljudi. Priština trenutno nastoji ishoditi ukidanje viza za države EU-a, no Bruxelles to uvjetuje napretkom u borbi protiv korupcije koja je i dalje gorući problem u zemlji.
