Pokazalo se da ruski predsjednik Vladimir Putin nije pucao ćorcima. Još prošloga tjedna mediji su prenosili kako zbija šale na račun strepnji o početku invazije i ruga se s najavama da će napad na Ukrajinu započeti u srijedu. Na kraju je počeo u četvrtak, a prethodno je, u ponedjeljak, Ukrajini, Zapadu i cijelom svijetu pred kamerama održao jednosatni govor, bolje rečeno - sat povijesti, koji su mnogi ocijenili zlokobnim i zastrašujućim.
Argumenti iz davne prošlosti
U tom je govoru najprije obznanio da Ruska Federacija priznaje nezavisnost dviju separatističkih pokrajina na istoku Ukrajine, a zatim većinu vremena opsesivno govorio o Ukrajini dajući svoja tumačenja zašto je ne smatra državom, niti Ukrajince narodom. Argumenti koje je povlačio u svome govoru od 8000 riječi - kako ih je precizno pobrojio The Jeruaslem Post - datiraju iz davne prošlosti, iz 1917. i 1922. kada su Lenjin i Staljin oduzeli Rusiji ono što je njezino.
"Modernu Ukrajinu u potpunosti je stvorila Rusija, preciznije to su bili boljševici, komunistička Rusija. Proces je krenuo odmah nakon revolucije 1917. godine. Kao rezultat boljševičke politike pojavila se Sovjetska Ukrajina koja se čak i danas s dobrim razlogom može zvati 'Ukrajina Vladimira Iljiča Lenjina'. On je njezin autor i arhitekt. To u potpunosti potvrđuju arhivi. A sada njegovi zahvalni nasljednici uništavaju Lenjinove spomenike u Ukrajini", docirao je Putin sjedeći za masivnim radnim stolom.
'Zastrašujuć, agresivan i nagao'
Posegnuo je i dublje u povijest, kazavši da su se ''u 18. stoljeću zemlje Crnog mora pripojene Rusiji kao rezultat ratova s Osmanskim Carstvom, nazivale Novorosijom ta da se ''sada pokušavaju zaboraviti te prekretnice povijesti, kao i imena državnih vojnih osoba Ruskog Carstva, bez čijeg rada moderna Ukrajina ne bi imala mnogo velikih gradova, pa čak ni sam izlaz na Crno more''.
''Mi, nažalost, jako dobro znamo koji su vladari koristili povijesne situacije i pozivali se na povijest. Godine 1940. se koristila povijest, 1991. također. Čim osjetimo taj povijesni zamah u retorici, znamo da nam se ne piše dobro'', kaže komunikacijski stručnjak Petar Tanta koji je za Net.hr analizirao tri ovotjedna nastupa ruskog predsjednika. Prvi je opisani video o Ukrajini, drugi je video javnog ponižavanja šefa obavještajne zajednice Sergeja Nariškina, a treća snimka jest ona u kojoj je Putin objavio da šalje vojsku u Ukrajinu.
''Njegov stil do sada je bio hladan, odmjeren, nimalo agresivan, ali poprilično zastrašujuć. Sada je postao zastrašujuć, agresivan i nagao. To možemo vidjeti u njegovu pokretu glave, po rukama koje su odjednom počele davati značaj nekim njegovim retoričkim sintagmama i sintaksama. To se poklapa s onim retoričkim dijelom u kojem spominje povijesna zbivanja i povijesnu ulogu Rusije'', dodaje.
'Odaje dojam KGB-ovca najgoreg kova'
Putinove nastupe do sada nije obilježavala otvorena agresivnost, uglavnom je odavao dojam hladne osobe.
''Za razliku od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, Putin nema običaj pozdravljati se i rukovati s ljudima, biti nasmijan. On odaje dojam KGB-ovca najgoreg kova'', kaže Tanta.
Podjednako znakovita bila je snimka na kojoj je Putin u golemoj dvorani Kremlja, na neprirodnoj udaljenosti od sebe posjeo ključne ministre i šefove obavještajnih službi te ih, jednog po jednoga, kao strogi profesor svoje ne baš dobre učenike, prozivao da ustanu te od njih tražio da se jasno i glasno izjasne o priznavanju nezavisnosti tzv. narodnih republika Lugansk i Donjeck. Posebno mučno bilo je gledati kako je Putin šefa vanjske obavještajne službe SVR-a. Sergeja Nariškina maltretirao dok iz njega nije izvukao cijelu rečenicu kojom je ovaj potvrdio da se slaže s priznavanjem Donjecka i Luganska.'
'Govorite jasno, Sergej'
'Govorite jasno, Sergej'', nekoliko puta ga je upozorio Putin dok je ovaj zamuckujući pokušavao reći ono što je Putin htio čuti. Inače, nije riječ o nekom mladom još nezrelom službeniku, već iskusnom dužnosniku kojeg je Putin pustio da se preznojava i ponižava pred njim.
Tanta kaže da je čitav taj prizor izgledao inscenirano.
''Oni su svi bili na raportu kod njega i točno se vidjelo da ih je sve pozvao samo da bi poslao sliku o sebi u svijet, a ne da nešto raspravi s njima ili da, ne daj bože, usvoji mišljenje nekog od njih. Sergej Lavrov, šef ruske diplomacije, iskusan je čovjek i jedan uglađeni gospodin, vrhunski diplomat, ali kad ga vidite kako tamo sjedi zbunjen, onda je jasno koliko je sati'', objašnjava Tanta.
'Govorite jasno, Sergej', kazao je Putin uplašenom šefu obavještajne službe
'On je najveći 'poker face' ikada'
Treći, pak, govor bio je emitiran jutros i u njemu je Putin, opet za istim masivnim stolom i u istom odijelu, objavio da Rusija kreće u vojni napad na Ukrajinu, površinom najveću europsku zemlju. Neki tvrde da su vještačenjem snimki utvrdili da je ta snimka zapravo snimljena ranije, vjerojatno kada i ona emitirana u ponedjeljak, na kojoj objavljuje priznanje nezavisnosti Luganska i Donjecka te naširoko tumači povijesne okolnosti.
''Na toj snimci Putin je bio posve jasan i odlučio je otvoriti sve karte poručivši: 'Mi idemo u napad, 'ajd da vas vidim''. Njegovi izrazi lica ponovno su iskazivali agresiju. Ako ga usporedimo s nekim likovima iz prošlosti koji su često zabacivali glavu, poput Mussolinija ili Hitlera, i kod njega vidimo neke male pomake, Vidi se da je odlučniji i agresivniji, a tu vrstu agresivnosti kod njega ranije nismo vidjeli. Dok je govorio da će demilitarizirati i denacificirati Ukrajinu, govorio je to kroz zube i vidjelo se da je bacio sve karte na stol i krenuo u jači retorički napad. On je sada pokazao jednu emociju koja nikako nije dobra za sve nas, a to je agresivnost'', kaže Tanta.
On tu agresivnost iščitava iz načina na koji je Putin izražajnije nego inače naglašavao akustički najsloženije glasove poput ''č'', ''š'' ili ''ž'' izgovarajući ih kroza zube.
''Kod njega inače nema dvosmjerne komunikacije, a iz ovih nastupa se vidjelo da on više ne pristaje na dijalog'', dodao je Tanta.
Kod Putina se, kaže Tanta, na licu gotovo i ne može pročitati što misli.
''Kad vidite Zorana Milanovića da dolazi dati izjavu, već znate što će biti. Kolindu Grabar Kitarović moglo se ''pročitati'' na stotinu kilometara. Aleksandar Vučić kad dolazi na presicu odmah se vidi u kakvom je raspoloženju. Ako navlaži usnicu i pogleda prema dolje, digne naočale i nešto prokomentira gledajući u pod, odmah vidite da je ljutit. Kod Putina se ne može pročitati apsolutno ništa, ni je li sretan ili nesretan, je li zadovoljan ili nije. On je najveći 'poker face' ikad. A ovo sad je situacija u kojoj ga je svijet prvi put vidio doista razljućenog. Taj pasivno-agresivni Putin sada je pokazao emociju, čvrstu i jaku i bojim se da ova priča neće proći tek tako'', smatra Tanta.
