Između Europe i Rusije je povećana opasnost od nenamjernog vojnog sukoba zbog nagrizanja sporazuma o kontroli naoružanja, raspoređivanja dodatnog oružja i napetosti zbog vojni vježbi NATO-a i Rusije. Ova analiza stanja objavljena je u godišnjem izvještaju "Do ruba - i nazad?' koji je objavljen na nedavno održanoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu. Nezavisni analitičar BorisVarga je za Al Jazeeru objasnio što stoji iza ovako pesimističnih prognoza.
"Od izbijanja ukrajinske krize ova tenzija između Zapada i Rusije samo raste. Povećane su aktivnosti sa obje strane na kopnu, u zraku i na moru. Velika Britanija upozorava na povećane ruske plovidbene relacije koje se odvijaju blizu njenih teritorijalnih voda. Predstavnici zapadnih zapovjedništva više puta su se žalili na ruske incidentne letove uz njihove zrakoplovne i pomorske snage na Baltiku", započinje svoju analizu Varga.
Tvrdi da se posljednjih godina između Rusije i Zapada vodi uzavreli hladni rat. Nakon ukrajinske krize, Rusija je krenula u 'Zapadno' dvorište podržavajući populističke, desničarske, antieuropske i antidemokratske političke snage. U tom smislu bi DonaldTrump, objašnjava Varga, mogao biti najveći ruski poklon Zapadu.
Strah kao najefektivnije oružje
"Nenamjerno obaranje nekog ruskog aviona iznad Baltika sigurno ne bi od Europe napravilo Donbas, ali bi pojam realnog rata ušao u svijest, u kuću, u misli pred snom svakog stanovnika Starog kontinenta. A to znači - novi strah", poručuje analitičar.
Rusija je svjesna da je strah najefektivnije oružje protiv Zapada, a pokazati da je NATO nepouzdan u obrani vlastitih interesa bio bi pun pogodak u srž zapadnog poretka. "Građani zapadne Europe su ionako posljednjih godina dovoljno uplašeni imigrantima, terorističkim napadima, neizvjesnošću od novih kriza. Oni se sve više boje javnih mjesta, zračnih luka, stranaca. Rusije još uvijek ne. I zato slučajni vojni sukob u Europi najviše odgovara Rusiji", smatra Varga.
Analitičaru je teško procijeniti kako će na ove nove prijetnje reagirati građanin Europe, no smatra da je sad ksenofobičan, islamofobičan, podržava populiste, protivi se proširenju Europske unije... Populisti u zapadnoj Europi još uvijek ne razmišljaju o antiruskoj mobilizaciji svojih birača. Štoviše, Varga smatra da su na neki način inspirirani Putinom.
Tvrdi i da svako sjećanje na Ruse zapadnu Europu asocira na poraz te da će zato Europska unija predvođena Njemačkom raditi ustupke Rusiji. Moskva je toga svjesna i zato taktizira u Ukrajini te krizu drži na 'tihoj vatri'.
Nova Jalta
"Napeta situacija u Europi za Rusiju je neka vrsta nove nesazvane konferencije u Jalti, koja crta granice podjele utjecaja između Bruxellesa (Washingtona) i Moskve. Taj "strah od straha" bi mogao garantirati da se NATO neće širiti na istok i bivše socijalističke republike, a EU na republike bivšeg SSSR-a", pojašnjava Varga.
Ipak, analitičar smatra da oružani sukob može biti nepovoljan i za Rusiju sve dok SAD ima utjecaj u Europi. "Lider politike pritiska na Rusiju zbog ukrajinske krize je upravo Washington. Čak je i Trump nemoćan da ignorira prst uperen prema Moskvi s raznih grana američke vlasti. Odluke o naoružavanju Ukrajine od SAD-a mogu se smatrati ne samo obranom američkih saveznika (čitaj interesa) u Europi, već je to i odmazda Washingtona za rusko miješanje u njihove predsjedničke izbore", piše Varga za Al Jazeeru.
Sukob na istoku Ukrajine tako bi realno mogao postati ratni poligon odmjeravanja snaga između SAD-a i Rusije za utjecaj u Europi.
"Međutim, i Zapad dosta toga riješava u tenzijama s Rusijom. Prije svega zaustavljanje utjecaja nelegalnog ruskog kapitala koji je u SAD i Europu ušao preko raznih offshore tvrtki i zamagljenih projekata, a na koji zapadni puritanci donedavno uopće nisu bili gadljivi. Personalne sankcije koje je EU, a posebno SAD, uveo ruskim firmama i pojedincima zbog Ukrajine dobra je šansa i povod za sabijanje vlastitih redova i na Zapadu. Jer, pred vratima EU-a, iscrpljene u ekonomskim i političkim krizama, sankcijama i štednjama, akumulira se kineski kapital za novi Put svile, koji će za Zapad tek postati veliki izazov", zaključuje analitičar Varga.