Iako mnogi danas ne vjeruju u klimatske promjene, nova je studija pokazala da su one već ostavile traga na ogromnom dijelu čovječanstva. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Climate Change, surove vremenske uvjete koji su izravna posljedica ljudski potaknutih klimatskih promjena do sada je osjetilo najmanje 85% čovječanstva.
Studija je koristila umjetnu inteligenciju u analiziranju i mapiranju više od 100,000 događaja koji se mogu povezati s globalnim zatopljenjem, koje su zatim istraživači uparili s poznatim podacima o promjenama oborina i vlage uzrokovanih izgaranjem fosilnih goriva i drugih izvora emisija ugljika.
Ovi su nalazi pokazali da eskalacija ekstremnog vremena jasno utječe na čovjekove aktivnosti, poput propadanja usjeva, poplava i toplotnih udara. Studija je na kraju zaključila da su posljedice globalnog zatopljenja na neki način već zahvatile 80% Zemljinog kopnenog područja.
Trenutni klimatski ciljevi nisu dovoljni
"Sada imamo ogromnu bazu dokaza u kojoj su pohranjeni načini na koje klimatske promjene utječu na naša društva i naše ekosustave", rekao je vodeći autor studije, Max Callaghan, istraživač na Istraživačkom institutu za globalno javno dobro i klimatske promjene Mercator u Njemačkoj, za Washington post.
Ova studija sada raspolaže dokazima o utjecaju klimatskih promjena na živote ljudi od Sudana do New Yorka. Klimatske promjene danas su vidljive gotovo svugdje u svijetu.
Saznanja o obuhvatnom i neposrednom utjecaju klimatskih promjena stigla su usred velikog pritiska na svjetske vlade da se obvežu na ambicioznije klimatske ciljeve, uoči summita Ujedinjenih naroda u Glasgowu idućeg mjeseca. Istraživanja pokazuju da će ciljevi na koje su se države za sada obvezale dovesti do dizanja temperature na Zemlji za dodatna 2,7 stupnja Celzijusa do kraja stoljeća, a to je stupanj zagrijavanja koji bi mogao uzrokovati drastični nedostatak hrane i vode, smrtonosne vremenske nepogode i katastrofalne kolapse ekosustava.
Neki od najvećih svjetskih zagađivača, uključujući Kinu i Indiju, još se nisu službeno obvezali na novi cilj smanjenja emisija ugljika do 2030. godine. Aktivisti se brinu da bi novonastala energetska, kriza koja je podigla cijene goriva i izazvala nestanke struje u nekim dijelovima svijeta, mogla ugroziti napore prema smanjenju korištenja fosilnih goriva u zemljama u razvoju.
'Najveća zdravstvena prijetnja čovječanstvu'
U SAD-u su klimatske katastrofe samo ove godine uzrokovale najmanje 388 smrti i više od 100 milijardi dolara štete, prema analizi The Washington posta i američke Nacionalne administracije. Novo istraživanje samo je dodatak hrpi dokaza prema kojima klimatske promjene već remete život ljudi na globalnoj razini. Znanstvenici danas mogu s velikom sigurnošću događaje poput toplinskih valova i uragana pripisati ljudskim faktorima.
A ljudske žrtve ovih događaja postalo je nemoguće ignorirati. Neupamćena vrućina ovog je ljeta bila kobna za stotine ljudi na sjeverozapadu SAD-a. Glad prijeti milijunima na Madagaskaru zbog povijesne suše izazvane klimatskim promjenama. Katastrofalne poplave bile su uzrok smrti Njujorčana i Nijemaca koji su se utopili u vlastitim domovima, a raselile su i pola milijuna ljudi u Južnom Sudanu.
U pismu objavljenom u ponedjeljak, oko 450 američkih organizacija koje predstavljaju 45 milijuna zdravstvenih radnika upozorilo je obzervacije kako su povišene temperature povećale rizik od mnogih zdravstvenih problema, uključujući probleme s disanjem, mentalne bolesti i bolesti koje prenose insekti. Jedan od radova analiziranih unutar studije Nature, na primjer, otkrio je da je smrtnost od bolesti srca porasla u područjima s toplijim vremenskim uvjetima.
"Klimatska kriza je najveća zdravstvena prijetnja čovječanstvu", stoji u pismu zdravstvenih organizacija.
Problem s dosadašnjim procjenama učinka klimatskih promjena bio je taj da su nedostajali podaci i valjane studije za naj siromašnije dijelove svijeta. Upravo zbog toga studije koje koriste umjetnu inteligenciju postaju sve važnije, jer mogu identificirati učinke čak i u takvim područjima.
