Suša ovog ljeta, koja se smatra najgorom u Europi u najmanje 500 godina, izazvala je kaos na usjevima diljem kontinenta, piše Politico. Kako klimatske promjene donose sve nepredvidljivije i ekstremnije vremenske prilike, poljoprivrednici se bore s prilagodbom, a sve veći broj europskih zakonodavaca kaže da bi spas mogao biti nadohvat ruke u obliku genetski modificiranih super usjeva.
"Tehnike uređivanja gena veličanstven su alat za osiguravanje da usjevi trebaju manje vode, manje sredstava za zaštitu bilja i gnojiva te da budu otporniji na klimatske promjene“, rekao je španjolski ministar poljoprivrede Luis Planas, a njegov entuzijazam za sorte otporne na sušu ponovilo je nekoliko drugih ministara i povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski. Biotehnološki i agrokemijski divovi kao što su Bayer i Corteva, kao i bezbroj manjih tvrtki i istraživačkih instituta, kažu da njihovi znanstvenici mogu iskoristiti alate za uređivanje gena kao što je CRISPR-Cas9 kako bi precizno izradili usjeve koji mogu izdržati čak i najteže uvjete.
Samo im trebaju EU regulatori da im daju priliku. Trenutno EU ima neka od najstrožih pravila na svijetu kada je u pitanju odobravanje genetski izmijenjenih usjeva, a GMO i dalje izazivaju podjele među vladama i građanima. Znanstvenici iz industrije kažu da bi biljke koje su modificirane genima bile gotovo identične onima dobivenim konvencionalnim metodama uzgoja - samo što im tehnologija omogućuje postizanje specifičnih svojstava poput otpornosti na sušu.
Tretiranje kao i konvencionalni?
"Možete upotrijebiti uređivanje genoma da preuredite DNK koja je već tamo", rekao je Reza Rasoulpour, voditelj globalne regulative za zaštitu usjeva u Cortevi, američkoj tvrtki za poljoprivredne kemikalije i sjemenje. "Samo je pitanje ubrzanja onoga što bi se prirodno dogodilo u konvencionalnom uzgoju". Iz tog razloga, industrija vjeruje da se genetski modificirani usjevi trebaju tretirati kao i konvencionalni. Ali 2018. godine, na zaprepaštenje kompanija i istraživača koji su se nadali velikom uspjehu, najviši sud EU-a presudio je da genetski uređeni usjevi trebaju biti i dalje regulirani postojećim GMO okvirom — sa svojim strogim mehanizmima procjene rizika i zahtjevima za označavanje.
Presuda je potaknula Europsku komisiju da objavi studiju tri godine kasnije u kojoj je zaključeno da regulatorni okvir više ne odgovara svrsi - ne samo zato što je usvojen 2001., mnogo prije nego što su izumljeni alati za uređivanje gena poput CRISPR-Cas9. Komisija razmatra novi regulatorni okvir za usjeve dobivene tehnologijama za uređivanje gena, koje je nazvala "nove genomske tehnike" (NGT). Biotehnološka industrija EU-a kaže da bi okvir donio prijeko potrebnu jasnoću i potaknuo ulaganja u istraživanje genski uređenih sorti usjeva.
No, industrija tvrdi da regulacija mora biti mnogo manje stroga od trenutnih GMO pravila da bi bila učinkovita. Skupine za zaštitu okoliša, mali vlasnici i organski poljoprivrednici, među ostalima, tvrde da dopuštanje tehnologija na tržište EU-a bez odgovarajućih ograničenja nosi etičke i zdravstvene rizike te rizike poticanja korporativnog preuzimanja prehrambenog sustava.
Zasad bez rezultata
"Čujemo mnogo obećanja, ali industrija zapravo ne gleda na značajke održivosti kao što su otpornost na sušu ili štetočine - gledaju na otpornost na herbicide", rekao je Eric Gall iz lobija organskih proizvođača IFOAM Organics Europe, pozivajući se na rizik da će poljoprivrednici biti zatvoreni u korištenju industrijski zaštićenih kombinacija sjemena i kemikalija.
Unatoč blažoj regulativi u drugim dijelovima svijeta, niti jedna tvrtka nije uspjela proizvesti usjev otporan na sušu, a kamoli otporan na sušu, koristeći tehnologije za uređivanje gena.
“Tehnike uređivanja gena sigurno nisu tako precizne kako se prikazuju; oni doista rezultiraju neželjenim nuspojavama”, rekao je Gall iz IFOAM-a. “Zato moramo imati procjenu rizika i sustav sljedivosti. I to je ono što trenutni GMO okvir pruža, pa bih se zapitao zašto bismo trebali odbaciti 20 godina standarda biološke sigurnosti.”
