Otkad je 2013. godine preuzeo dužnost, kineski predsjednik Xi Jinping poticao je donošenje zakona i provođenje kampanja u cilju podizanja razine nacionalne sigurnosti u Kini, kako u odnosu na domaće, tako i na strane prijetnje. Rastuća potreba za novim mjerama u borbi protiv strane špijunaže nesretna je nuspojava reformi u zemlji i otvaranja prema svijetu, navodi službeni list Beijing Daily.
"Strani obavještajni organi i druge neprijateljske sile su također iskoristile priliku da sabotiraju našu zemlju kroz političku infiltraciju, subverziju, unošenje podjela i krađu tajni", dodaje list.
Pekinški ured za nacionalnu sigurnost ohrabruje građane da se pridruže kontraobavještajnim naporima, nudeći nagrade od 10 tisuća do pola milijuna juna, odnosno 1,5 do 73 tisuće dolara, za informacije o špijunima, piše list.
Zakonom o nacionalnoj sigurnosti iz 2014. godine kineska vlada je dobila nove ovlasti, iz kojih proizlaze mjere iz područja cyber sigurnosti, borbe protiv terorizma, kao i djelovanja stranih nevladinih organizacija.
Vlade zapadnih zemalja kritizirale su te mjere, kazavši kako preširoko definiraju kineske nacionalne interese te kako postoji opasnost da budu upotrebljene za obračun s neistomišljenicima i disidentima.
Službeni Peking je odgovorio kako je zakon primjeren, s obzirom da daje realnu sliku izazova s kojima se suočavaju u području nacionalne sigurnosti.
U travnju prošle godine, Kina je pokrenula seriju upozorenja protiv špijunaže, objavljujući u državnim medijima pojedinosti o špijunskim slučajevima. Primjerice, ribari u pokrajini Jiangsu u siječnju su dobili nagradu zbog pronalaska sumnjivog uređaja za koji se pokazalo da prikuplja informacije za strane zemlje, piše kineski list.
