"Rastuće kineske vojne ambicije pred NATO stavljaju izazove na koje moramo odgovoriti", zajednička je to izjava članica saveza koja je odjeknula u ponedjeljak. Prvi put u povijesti NATO je Kinu pratkički proglasio opasnom što je izazvalo pozornost u cijelom svijetu, ali i dovelo do oštrih reakcija Pekinga.
Zapadni saveznici zabrinuti su jer nisu sigurno kako Kina u nadolazećim godinama namjerava baratati svojom rastućom vojskom, ali i svojim sve naprednijim kibernetičkim tehnologijama.
Na "opasnosti s istoka" već je ranije upozoravao bivši američki predsjednik Donald Trump koji je s Kinom vodio trgovinski rat, a svojim radikalnim zabranama suradnje američkih i kineskih tehnoloških kompanija, doslovce ja "zgazio" Huawei i srozao njegovu tržišnu poziciju u Europi i SAD-u. Dolaskom Bidena, Huaweiju nisu ukinute sankcije, štoviše, i on upozorava da Kina predstavlja autoritarni politički sustav s rastućim vojnim ambicijama u što ulazi i sve tješnja suradnja s Rusijom.
"Demokratske vrijednosti našeg saveza su pod stalnim pritiskom, bilo iznutra ili izvana. Rusija i Kina stalno nastoje unijeti nemir i sukobe u naš trans-atlantsku solidarnost", rekao je američki predsjednik Joe Biden nakon NATO-ova summita.
'Jačaju nuklearne arsenale, razvijaju rakete...'
Iako se za Kinu, za razliku od Rusije, ne koristi izraz "prijetnja", generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poručuje da Kina sada ima drugi najveći vojni proračun u svijetu, odmah nakon SAD-a, te da ima najveću mornaricu.
"Peking jača i svoj nukleatni arsenale te razvija još sofisticiranije rakete i vojne brodove", dodaje Stoltenberg.
Kina je svoje vojne brodove poslala u Sredozemlje i na područje u blizini Arktika. Izvela je i vojne vježbe s Rusijom, izgradila baze u Africi, a uložila je i u infrastrukturu u Europi, posebice u grčku luku Pirej.
Kineska vojska već je hakirala računalne sustave i time otkrivala industrjske i vojne tajne diljem svijeta, piše New York Times. Sudjelovala je i u širenju dezinformacija o NATO-u. Kina uz pomoć Huaweija ima ambiciju izgraditi 5G mreže diljem Afrike, Bliskog istoka i Europe zbog čega se strahuje da bi mogla preuzeti kontrolu nad komunikacijskom infrastrukturom koju koristi NATO.
Na sve ove prijetnje, NATO, barem zasad, ne planira odgovoriti silom. Strategija je pojačati konstruktivan dijalog gdje god je to moguće.
"Moramo se pozabaviti problemom klimatskih promjena i pozvati Kinu da bude transparentnija oko ulaganja u vojsku, osobito kad je riječ u nuklearnim kapacitetima", poručio je NATO savez.
'Pretjerujete, bolesni ste...'
A što na sve ovo kaže službeni Peking? Očekivano, optužuje NATO da pretjeruje te da a pokazuje "mentalitet hladnog rata" i želi "umjetno stvoriti sukobe".
Kineska misija pri EU otišla je u ponedjeljak i korak dalje pa je upozorila kako "neće sjediti prekriženih ruku na optužbe Sjevernoatlantskog saveza". Dodali su i da njihova zemlja nikome ne predstavlja prijetnju.
"Nemojte pretjerivati kad govorite o kineskoj vojnoj moći", dodali su u svojoj izjavi.
'Paljba' Pekinga nastavljena je i danas:
"Amerika je bolesna, uistinu jako bolesna. Za skupinu G-7 bilo bi bolje da im izda recept za neki lijek", poručio je tamošnji ministar vanjskih poslova Zhao Lijian.
Merkel: 'Kinu ne smijemo podcijeniti, ali...'
I dok se Kina brani, upozoravajući tonovi stižu i iz Velike Britanije. Tamošnji premijer Boris Johnson upozorio je da mogućnost novog hladnog rata. U sličnom tonu nastavila je i Angela Merkel:
'Ako gledamo na cyber prijetnje i vojnu suradnju s Rusijom, mogu reći da Kinu ne smijemo ignorirati. No, ne smijemo niti pretjerati, moramo naći balans", kaže njemačka kancelarka.