Današnjom presudom, Radovan Karadžić se pridružio društvu ratnih zločinaca s najvećim zatvorskim kaznama za ratne zločine. Velikom dijelu njih je ista poveznica - Srebrenica i presuda za genocid počinjen u tom bosansko-hercegovačkom gradu 1995. godine.
Ono što je zanimljivo za istaknuti, najveće kazne u Haagu su izrečene Srbima. Jedini od Hrvata koji je dobio visoku kaznu bio je, podsjećamo, Tihomir Blaškić, bivši general Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Osuđen je 2000. godine na 45 godina zatvora, ali mu je po završetku žalbenog postupka 2004. izrečena konačna kazna od devet godina zatvora.
Ukupno, najveću kaznu dobila je BiH šestorka na čelu s Jadrankom Prlićem i Slobodanom Praljkom u trajanju od 111 godina. Nažalost, izricanje te presude ostalo je u drugom planu zbog smrti Praljka u sudnici Haškog suda.
Radovan Karadžić
Ratni vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić kojemu je u srijedu pred Mehanizom za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Den Haagu potvrđena osuđujuća presuda za najteže ratne zločine zbog čega je osuđen na doživotni zatvor suočio se sa sudskim pravorijekom gotovo četvrt stoljeća nakon što je prvobitno optužen 1995. godine dok je u Bosni i Hercegovini još bjesnio rat a njegove žrtve vjeruju kako je u konačnici, iako kasno, pobijedila pravda.
Vijećem koje je donijelo pravomoćnu presudu i osudilo Karadžića na doživotni zavor predsjedavao je danski sudac Vagn Prusse Joensen a u njegovu su sastavu bili još William Hussein Sekule iz Tanzanije, Jose Ricardo de Prada Solaesa iz Španjolske, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja i Ivo Nelson de Caires Batista Rosa iz Portugala.
Pravorijek kojega je izricao sudac Joensen Karadžić je u sudnici pratio skamenjenog lica, bez i jedne geste koja bi odavala njegovo raspoloženje.
Ratko Mladić
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglasilo je u u 11. mjesecu 2017. godine u Haagu generala Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici, za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH te ga osudilo na doživotnu kaznu zatvora poručivši da je bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba kriv za zločine koji su "među najgnusnijima poznatima čovječanstvu". Drugostupanjska presuda tek se očekuje.
Zdravko Tolimir
Nekadašnji general Vojske Republike Srpske i Mladićev pomoćnik za obavještajno-sigurnosne poslove Zdravko Tolimir, preminuo je u haškoj ćeliji u veljači 2016. godine. Sudjelovao je u dva zajednička zločinačka pothvata, ubijanju vojno sposobnih muškaraca iz Srebrenice te u prisilnoj deportaciji Bošnjaka iz Srebrenice i Žepe. Bivši general osobno je bio nazočan u Srebrenici i Žepi u srpnju 1995., kad je izvršen zločin nad Bošnjacima, a kako je utvrdio sud, osobno je predlagao ubojstva civila te potom pomagao u prikrivanju zločina. Proglašen je krivim za genocid, zavjeru radi genocida, istrebljenja, ubojstva, progon i nehumano postupanje kroz prisilno premještanje te je u travnju 2015. osuđen na doživotni zatvor.
Vujadin Popović i Ljubiša Beara
Bivšim časnicima Vojske Republike Srpske Vujadinu Popoviću i Ljubiši Beari potvrđene su u siječnju 2015. doživotne kazne zatvora za genocid u Srebrenici, dok je časniku VRS-a Dragi Nikoliću potvrđena presuda uz kaznu od 35 godina zatvora.
Milan Lukić
Žalbeno vijeće Haškog suda potvrdilo je u prosincu 2012. doživotnu kaznu zatvora bosanskom Srbinu Milanu Lukiću za zločine na području Višegrada, a njegovu rođaku Sredoju Lukiću, koji je sudjelovao u dijelu tih zločina, umanjilo je kaznu zatvora s 30 na 27 godina.
Milan Martić
Haškom osuđeniku i jednom od nekadašnjih vođa kninskih Srba, Milanu Martiću, u siječnju 2007. potvrđena je presuda od 35 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.
Martić je bio načelnik policije u Kninu, zatim ministar unutarnjih poslova samozvane SAO Krajine te predsjednik samoproglašene Republike Srpske Krajine, a optužnica ga je teretila za ratna zlodjela u Škabrnji i zapovijed da se raketira Zagreb u svibnju 1995., kada je stradalo sedmero civila, a 214 ih je ranjeno.
Radoslav Brđanin
Bivši predsjednik Kriznog štaba takozvane Autonomne regije Krajina (ARK) u BiH Radoslav Brđanin u travnju 2007. na Haškom sudu osuđen je na kaznu od 30 godina. Brđanin je u prvostupanjskom postupku u rujnu 2004. godine proglašen krivim za ubojstva, progone i mučenje nesrpskog stanovništva Bosanske krajine te je osuđen na 32 godine zatvora.
Stanislav Galić
Stanislav Galić bio je vojni zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korpusa u sklopu Vojske Republike Srpske za vrijeme opsade Sarajeva. Njegovi nadređeni bili su načelnik štaba VRS-a, general Ratko Mladić te vrhovni zapovjednik VRS-a Radovan Karadžić.
Galić je proglašen krivim 2003. godine za širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva te ubojstva i zločine protiv čovječnosti. Prvo je osuđen na 20 godina zatvora, no nakon žalbe tužitelja pravomoćnom presudom 2006. osuđen je na kaznu doživotnog zatvora.
Milomir Stakić
Milomir Stakić, bivši predsjednik općine i Kriznog štaba Prijedora, osuđen je na Haškom sudu na 40-godišnju kaznu zatvora zbog progona, istrjebljenja, ubojstava i deportacija prijedorskih nesrba od travnja do rujna 1992. godine.
Radislav Krstić
Bivši zapovjednik Drinskog korpusa vojske bosanskih Srba (VRS) Radislav Krstić, kojega je Haški sud 2004. godine pravomoćno osudio na 35 godina zatvora zbog sudjelovanja u masakru u Srebrenici 1995., prebačen je 2014. godine u Poljsku na izdržavanje kazne.
Goran Jelisić
Goran Jelisić, poznat i kao 'srpski Adolf', osuđen je na 40 godina zatvora za ubijanje, mučenje i pljačku Muslimana i Hrvata u Brčkom i u logoru u brčanskoj luci u proljeće 1992. godine.
Jelisić je osuđen za zločine protiv čovječnosti zbog ubojstva 13 Muslimana i Hrvata te za premlaćivanje i pljačku zatvorenika u logoru koji su srpske vojne, paravojne i policijske snage uspostavile nakon zauzimanja grada krajem travnja 1992. godine.
Šestorci ukupno 111 godina i smrt Praljka
U studenom 2017. godine svim optuženim čelnicima Herceg-Bosne potvrđene su zatvorske kazne u trajanju od 111 godina. U prvom dijelu suđenja šestorci, prije nego što je general Slobodan Praljak ispio otrov, potvrđene su zatvorske kazne Jadranku Prliću (25 godina), Bruni Stojiću (20 godina) i Slobodanu Praljku (20 godina). Potvrđena je i kazna od 16 godina zatvora Valentinu Ćoriću. Milivoju Petkoviću potvrđena je kazna od 20 godina zatvora, kao i Berislavu Pušiću kazna od 10 godina zatvora.
