Švedska je protekla 23 mjeseca eksperimentirala sa smjenama od šest sati što je radnicima omogućilo da rade manje za jednaku plaću. No, sada kada završava najprofiliraniji dvogodišnji eksperiment, mnogi se pitaju je li to ipak zvučalo predobro da bi bilo istinito.
Nakon što je 23 mjeseca radila po pokusnom režimu od šest sati dnevno, pomoćnica medicinske sestre, 26-godišnja Emilie Telander teško se nosi s povratkom na osam sati rada.
"Osjećam se kao da sam umornija nego što sam bila prije", prisjeća se protekle godine i kako sad ima manje vremena za kuhanje ili čitanje sa svojom kćerkicom.
"Tijekom pokusne godine, svi su imali puno više energije. Vidjelo se da su svi sretni."
Telander je jedna od 70 pomoćnih osoblja kojima je eksperiment skratio radne sate. Eksperiment se doticao svih, od start-upova do staračkih domova, za koje su pak unovačili dodatno osoblje kako ne bi bilo "praznih sati". U cijelu priču uključili su i nezavisne istraživače koji su proučavali zaposlenike.
Posljednje izvješće trebalo bi stići sljedećeg mjeseca, ali dosadašnje prikupljene informacije snažno potvrđuje Telanderino mišljenje.
Tijekom prvih 18 mjeseci pokusa, medicinske sestre manje su tražile bolovanje, bile su boljeg zdravstvenog stanja i imale veću produktivnost organizirajući 85 posto više aktivnosti za svoje pacijente.
No, projekt je primio i dosta negativnih
kritika. Desničarski protivnici pokrenuli su
postupak tražeći da se projekt prekine još prošlog svibnja,
argumentirajući kako je nepošteno da se nastavi ulagati porezni
novac u pokus koji nije ekonomski održiv. Unatoč tomu, pokus se
uspio održati unutar budžeta, ali je svejedno koštao
grad
oko 1,3 milijuna dolara.
"Bismo li mogli ovo napraviti za cijelu općinu? Odgovor je "ne", bilo bi preskupo", kazao je Daniel Bernmar, ljevičar zadužen za Gothenburgov starački dom u kojemu se pokus izvodio. Nadodao je kako smatra da je pokus pokazao uspjeh iz mnogih gledišta time što se napravilo 17 dodatnih poslova u gradu, kao i manje bolovanja te što je otvorilo brojne diskusije u svijetu o ovom načinu rada.
Na nacionalnoj razini, ljevičari su jedina parlamentarna partija koja je za smanjivanje radnih sati, a podržava ih svega šest posto s prošlih izbora.
Ovaj pokus čeka još nekoliko općina u čijim je profesijama
izraženo "izgaranje" od
previše posla, a radi se o, na primjer, socijalnim radnicima i
sestrama u bolnicama.
Čistači u bolnici Skehheftea sljedeći mjesec započinju pokus na 18 mjeseci.
Problem je što ovaj princip nije za sve profesije. Neki poslovi nemaju jasnu liniju koja odjeljuje posao i privatan život, stoga bi neki pokušavali ogroman posao napraviti u šest umjesto u osam sati, a potom bi posao još "odnijeli" kući.
