Putovanje kroz vrijeme više od jednog stoljeća san je pisaca i ljubitelja znanstvene fantastike. Još od kada je pisac H. G. Wells krajem 19. stoljeća objavio svoj roman "Vremenski stroj", postojala je ideja da će se s razvojem znanosti na kraju napraviti pravi uređaj koji će čovjeku omogućiti posjetu prošlosti ili budućnosti.
Sergej Krikaljov, sovjetski astronaut, postao je poznat kao "vječni astronaut", a postavio je rekord za najduži pojedinačni boravak u svemiru, ukupno 803 dana, 9 sati i 39 minuta tijekom svojih šest misija. Krikaljov, rođen 1958. godine u Lenjingradu (današnji Sankt Peterburg), postao je jedan od najpoznatijih sovjetskih i kasnije ruskih astronauta. Njegova putovanja u svemir započela su 1985. godine kada je prvi put poslan na sovjetsku svemirsku stanicu "Mir". Tijekom svoje karijere suočavao se s mnogim izazovima i opasnostima, uključujući raspad Sovjetskog Saveza dok je bio u svemiru. Krajem prosinca 1991., SSSR se i službeno raspao, a Krikaljov je tada bio na stanici "MIR". Zbog brojnih političkih i tehničkih problema, na Zemlju se vratio tek krajem ožujka 1992., provevši neprekidno 311 dana u orbiti.
Međutim, ono što je posebno zanimljivo u vezi s njegovim boravkom u svemiru je utjecaj teorije relativnosti čuvenog Alberta Einsteina, budući da je on u svemirskoj stanici putovao i kroz vrijeme. Prema Einsteinovoj teoriji relativnosti, vrijeme teče sporije za objekte koji se kreću velikom brzinom u usporedbi s onima koji miruju. Ovaj fenomen, poznat kao "vremenska dilatacija", znači da je Krikaljov, putujući brzinom od oko 28.000 kilometara na sat u svemiru, zapravo neko vrijeme putovao u budućnost.
Vrijeme za njega teklo sporije
Iako je ovaj efekt izuzetno mali za astronaute, Krikaljov je postao "vremenski putnik", jer je njegova brzina u orbiti uzrokovala da vrijeme za njega teče sporije nego za ljude na Zemlji. Procjene znanstvenika sugeriraju da je Krikaljov, zahvaljujući ovom fenomenu, stariji za oko 0,02 sekunde manje nego što bi bio da je ostao na Zemlji. Naravno, ovaj efekt je zanemariv u svakodnevnom životu, ali predstavlja fascinantnu potvrdu Einsteinove teorije relativnosti.
Krikaljov je svojim rekordnim boravkom u svemiru dao dragocjen doprinos znanosti, omogućujući znanstvenicima da prikupe neophodne podatke za buduće svemirske misije. Krikaljov je također igrao ključnu ulogu u međunarodnoj suradnji u svemiru, budući da je sudjelovao u zajedničkim misijama s američkom agencijom NASA, kao i drugim svemirskim agencijama.
Njegovo iskustvo i stručnost bili su od velike vrijednosti za međunarodne timove astronoma i inženjera koji su radili zajedno na svemirskim projektima. Bez obzira na sve izazove i opasnosti s kojima se suočavao, Krikaljov je pokazao izuzetnu posvećenost i hrabrost tijekom svoje karijere, a njegov doprinos istraživanju svemira i razumijevanju utjecaja dugotrajnog boravka u mikro-gravitacijskom okruženju ne može se precijeniti. Iako Krikaljov nije jedini astronaut koji je postavio rekorde u svemiru, njegova priča ostaje inspiracija za sve buduće generacije astronauta i istraživača svemira.
POGLEDAJTE VIDEO: Prvi hrvatski satelit poslao slike iz svemira: 'Čekali smo ovaj trenutak'
