DEBAKL PO ISTOM SCENARIJU /

Kabul je postao drugi Sajgon? Iako Amerikanci to demantiraju, jako je puno sličnosti uz samo jednu razliku...

Image
Foto: Twitter/ Julian Röpcke

Ulazak talibana u Kabul uvelike podsjeća na pad Sajgona 1975., gdje su svoju ulogu također imali Amerikanci

16.8.2021.
14:04
Twitter/ Julian Röpcke
VOYO logo

Kabul je šaptom pao. Iako je afganistanska vojska daleko brojnija i bolje naoružana, talibani su zaposjeli glavni grad, objavili kraj rata i osnovali kalifat. Epilog je to 20-ogodišnjeg rata protiv tih istih talibana, u kojem su Sjedinjene Američke Države ulupale gotovo bilijun (1000 milijardi) dolara, riskirajući živote svojih i tuđih vojnika, ali i civila.

Image
'AFGANISTAN JE PRODAN' /

Zašto je Kabul šaptom pao? 'Nešto se dogodilo iza zatvorenih vrata'; Stanovnici: 'Nećemo se vratiti u mračno doba! Čak i ako me ubiju, ne bojim ih se'

Image
'AFGANISTAN JE PRODAN' /

Zašto je Kabul šaptom pao? 'Nešto se dogodilo iza zatvorenih vrata'; Stanovnici: 'Nećemo se vratiti u mračno doba! Čak i ako me ubiju, ne bojim ih se'

Ti civili se u panici pokušavaju domoći posljednjih zrakoplova koji lete iz zemlje na neka sigurnija mjesta. No, u njima mjesta nalaze strani dužnosnici, koji napuštaju svoja veleposlanstva i također bježe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Puno sličnosti i jedna razlika

Zvuči poznato? Naravno da jest. Slično je izgledao pad Sajgona 1975. No, osim gotovo identičnih fotografija, vrijedi zakopati malo dublje u taj povijesni događaj.

Pad Sajgona, glavnog grada Republike Vijetnam, također je značio kraj 20-ogodišnjeg rata, u kojeg se 1964. uključila i američka vojska. U borbi protiv komunističkih snaga sa sjevera, poginulo je više od 58.000 američkih i 250 do 300 tisuća južnovijetnamskih vojnika, uz tisuće žrtava iz vojski drugih zemalja. S druge strane, poginulo je između 600.000 i milijun pripadnika Vietkonga te nešto kineskih i ruskih vojnika. Broj civilnih žrtava procjenjuje se na između 600.000 do dva milijuna, piše Index.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gerilski stil ratovanja, kakav su imali vietkongovci, nije odgovarao američkim vojnicima, koji su se ipak, kao i u Afganistanu, borili na njihovu tlu. Osim toga, kao i talibani, Vietkong je imao podršku naroda zbog brojnih američkih ratnih zločina, ali i otpora svjetske javnosti prema tom sukobu.

"Ovo očito nije Sajgon. U Afganistan smo stigli prije 20 godina s misijom. A misija je bila izravnati račune s onima koji su nas napali 11. rujna. Mi smo ovu misiju završili", pokušao je opravdati ovaj debakl, američki državni tajnik Anthony Blinken.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije to Sajgon zbog jedne razlike. Nakon što su se američke trupe povukle iz Južnog Vijetnama 1973. godine, tamošnja je vojska uspjela odolijevati napadima još dvije godine. Afganistanska vojska je sada predala gotovo cijelu zemlju bez ispaljenog metka.

Neoprezni 'svjetski policajac'

Iako je pad južnog Vijetnama uzdrmao američku reputaciju, oni su u to doba Hladnog rata i dalje bili na vrhuncu globalne, zapadnjačke hegemonije. Sada su okolnosti drukčije. Na svjetskoj sceni im je, umjesto posrnulog SSSR-a, došla ubrzano rastuća i sve agresivnija Kina, niti Rusi ne miruju, a svoju šansu čekaju i Iranci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novim debaklom po starom scenariju, SAD je potvrdio da ne može biti "svjetski policajac". Potez Joea Bidena tako je samo nastavak, a ne zaokret u odnosu na hiroviti izolacionizam Donalda Trumpa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo