U Južnom Sudanu, najmlađoj zemlji na svijetu, situacija se zaoštrava iz dana u dan. Fragilni sporazum o podjeli vlasti bi mogao "puknuti" doslovno u svakom trenutku. Američko veleposlanstvo i druga diplomatska predstavništva već su na minimum reducirali broj svojih ljudi na licu mjesta, piše Deutsche Welle.
U subotu je i njemačka savezna vlada odlučila privremeno zatvoriti svoje veleposlanstvo u glavnom gradu Jubi. "Nakon godina fragilnog mira Južni Sudan se ponovno nalazi na rubu građanskog rata", napisala je šefica njemačke diplomacije Annalena Baerbock na društvenim mrežama.
Pesimizam na ulicama Jube
Patrick Oyet, DW-ov dopisnik i predsjednik Udruženja novinara u Južnom Sudanu, kaže da na licu mjesta vlada mračno raspoloženje. Vojska patrolira ulicama Jube, ljudi se boje, nema informacija državnog vodstva o tome kako će se stvari dalje razvijati, priča Oyet: "Nemamo puno nade da će sve biti u redu."
I Richard Orengo, direktor južnosudanske podružnice nevladine organizacije International Rescue Committee (IRC) kaže da se boji nove eskalacije: "Mi strahujemo od toga da bi situacija, pod uvjetom da međunarodna zajednica i susjedne zemlje pravovremeno ne doprinesu deeskalaciji, vrlo brzo mogla eskalirati u ozbiljan konflikt, koji bi samo dodatno zaoštrio postojeću krizu u zemlji", kaže on za DW.
Samo od početka veljače je protjerano više od 50.000 ljudi. "Južni Sudan je na rubu humanitarnog kolapsa", prije svega zbog obustave američke financijske pomoći za inozemne humanitarne projekte, dodaje Orengo.
Ugroženi dječji životi
IRC diljem Južnog Sudana upravlja s 56 centara za stabiliziranje prehrane. U njima se vodi briga o akutno pothranjenoj djeci, priče Orengo: "Ako zatvorimo te centre, djeca će umirati zbog pothranjenosti."
Prošli mjesec su eskalirale napetosti između predsjednika Salve Kiira i njegovog rivala i aktualnog potpredsjednika Rieka Machara. On su potpisali mirovni sporazum nakon krvavog građanskog rata 2018. A 2020. su formirali vladu nacionalnog jedinstva, čiji je radi obilježen velikom nestabilnošću.
Kiir (SPLM) je predsjednik Južnog Sudana od proglašenja neovisnosti (i odcjepljenja od Sudana) 2011. On je nekadašnjeg lidera pobunjenika i Machara, današnjeg šefa Južnosudanskog narodno-oslobodilačkog pokreta u opoziciji (SPLM-IO) je povodom formiranja zajedničke vlade imenovao svojim potpredsjednikom. Ali njihov savez se počeo urušavati nakon što je Kiir u okviru ovogodišnje rekonstrukcije kabineta otpustio Macharove lojaliste.
Na sjeveru zemlje je eskaliralo nasilje između vladinih trupa i jedne pobunjeničke milicije, takozvane Bijele armije, koja je navodno povezana s Macharom. Bijela armija je početkom ožujka napala jedan vojni kamp u okrugu Nasir u saveznoj državi Gornji Nil, na granici s Etiopijom i Sudanom. Borci Bijele armije su, kako se navodi, većim dijelom pripadnici Macharove etničke skupine Nuer. Kiir je član etničke skupine Dinka. Macharova stranka demantira bilo kakvu povezanost s pobunjenicima.
Provladine trupe su nakon toga opkolile Macharovu kuću u glavnom gradu Jubi, te su uhapsili nekolicinu njegovih najvažnijih saveznika. Kiir je otpustio i guvernera savezne države Gornji Nil, koji je član Macharove stranke.
Bitka oko resursa
Po navodima Jamesa Okuka, analitičara iz Centra za strateške i političke studije u Jubi, razlog za zaoštravanje situacije je nepovjerenje u redovima državnog vodstva. Manjka koordinacije, kaže on: "Aktualni konflikt u Južnom Sudanu ima korijene u političkim, etničkim i socioetničkim podjelama", tvrdi on u razgovoru za DW.
"Borba oko vlasti i oko resursa između dominantnih etničkih skupina samo je podgrijala napetosti koje postoje odavno", napominje Okuk. I dodaje da je sve dodatno zaoštreno zbog historijskih deficita i napora jedne ili druge strane oko toga tko će kontrolirati mladu afričku naciju. Korupcija, nedostatak efikasne vlasti i slabe institucije "gurnuli" su Južni Sudan u vrzino kolo nasilja, priča Okuk.
Stanje je „katastrofalno"
Stanje u zemlji je "katastrofalno", kazao je u ponedjeljak Nicholas Haysom, voditelj UN-ove misije u Južnom Sudanu (UNMISS). Dogovor oko mirovnog sporazuma je moguć samo ako lideri oba tabora budu spremni da „interese svog naroda stave iznad vlastitih interesa", dodaje UN-ov službenik.
Za održivi mir potrebno je, kako kaže Okuk, promijeniti pristup, on mora biti sveobuhvatan: "Potreban je stvarni angažman po pitanju integrativnog i transparentnog političkog procesa, koji respektira različite interese i jamči ravnopravnu zastupljenost svih zajednica", pojašnjava Okuk.
A od odlučujućeg značaja za ponovnu uspostavu stabilnosti je jačanje državnih institucija, promoviranje pravne države i borba protiv korupcije, kaže analitičar iz Centra za strateške i političke studije u Jubi. Po Okukovom mišljenju bi političko vodstvo Južnog Sudana kao prioritet moralo imati nacionalno jedinstvo, a ne osobne ili interese određenih etničkih grupa: "Ono (političko vodstvo, nap. red.) se mora posvetiti integrativnoj vlasti, poštivanju ljudskih prava i vladavini prava".
POGLEDAJTE VIDEO: Sudanska vojska pokrenula topničke i zračne napada na glavni grad:
