U Beču trenutno pa da uopće nema ljudi. Policija je na ulicama s dugim cijevima, sve trgovine su zatvorene. Rade samo neke veće trgovine s hranom. Kafići su bili puni jer je nedugo poslije Austrija ušla u lockdown. Austrijska policija ostavila je mjesto gdje se dogodio teroristički napad ostaviti onakvim kakvim je bilo tijekom napada kako bi se vidjelo da je ovo bio jedan pravi udar na način života, javlja RTL.
Ljudi nisu znali što se događa
I kancelar je danas bio na mjestu napada, a ljudi još uvijek na tom mjestu ostavljaju cvijeće. Puno ljudi bilo je zaključano u kafićima. Bili su zaključani, nisu znali što se događa.
"Završio sam posao i išao sam kući. Dvjesto metara od mjesta napada mi je stan i mislio sam još jednom proći na zadnji dan prije lockdowna. Vidjeti možda nekog prijatelja. Kad je počelo, mislio sam da su petarde ili nešto. Ali onda je više zvučalo kao mitraljez ili nešto slično i onda sam se sakrio tu blizu u jednom kafiću možda 100 metara od mjesta napada", rekao je Alexander Petritz koji je svjedočio napadu.
Ispričao je kako su u kafiću svi bili sakriveni oko 4-5 sati. Policija je bila vani i nikom nije dopuštala da napusti kafić.
"Negdje oko pola noći se to počelo smirivati. Policija je bila do jutra. Molio sam da me puste kući, jer sam blizu i rekli su okej", opisao je svjedok napada.
Kaže kako su u kafiću neki ljudi bili u panici, a neki su bili uplakani. Oko polovice ljudi su na mobitelu tražili vijesti. Tvrdi kako su informacije neprestano stizale.
"Da je sedam mrtvih, da je više terorista, da su raspoređeni po Beču, da su uzeli taoce, da su ušli u kafiće...čuli smo svakakvih takvih stvari za koje se kasnije ispostavilo da nisu bile istina", kazao je Petritz. Takve informacije stvorile su kod ljudi još veći strah. Petritz se nada se ovako nešto više nikada neće ponoviti.
Policija je na svom Twitter profilu pustila informaciju da postoji mogućnost da je bilo više terorista, ali da postoji mogućnost i da je bio samo jedan. Ljudi koji dobro poznaju Beč tvrde da je teško da je jedan napadač otišao na svih šest lokacija i pucao. Zato je u Beču i dalje opsadno stanje. Policija provodi puno racija i traže sve informacije.
Je li moguć takav napad u Hrvatskoj?
Stručnjak za nacionalnu i međunarodnu sigurnost Mirko Bilandžić u RTL-u Danas govorio je o profilu napadača te odgovorio i na pitanje je li Hrvatska moguća meta takvog napada.
Na pitanje zašto se napad dogodio u Austriji objasnio je da je Austrija dugo vremena neutralna država. "Austrijski teroritorij je dugi niz godina bio poprište različitih terorističkih sukoba. Uglavnom se radilo o izraelsko-palenstinskim, odnosno arapskim u odnosu na zapad, u određenoj mjeri tursko-armenskim ili rusko-čečenskim. Najpoznatiji napad je bio 1975. kada su palestinski teroristi oteli ptredstavnike zemalja OPEC-a na sastanku u Beču", kazao je i dodao da je zadnjih godina Austrija uglavnom poprište unutarnjeg desničarskog terorizma.
"Zadnjih godina u Austriji se događa bitno jačanje islamizma. Iza Belgije, Austrija je druga država koja je imala najveći kontingent, u odnosu na broj stanovnika, svojih državljana, odnosno ljudi koji su živjeli u Austriji, u sirijskom sukobu. Imamo dvije moćne islamističke grupacije na tom području, jedna je čečenska, a druga ona s područja Balkana", rekao je.
"Ono što je moguća novina u svemu ovome zajedno je da su dosad mete bile uglavnom moćne države. Postavlja se pitanje je li islamisti u ovoj svojoj strategiji pravljenja divljaštva u okviru tog globalnog sukoba islamizma i Zapada, jesu li promijenili paradigmu da su i manje države postale meta terorizma", kazao je.
Profil napadača
Na pitanje što govori profil napadača, kazao je da očito propast jedne organizacije ne znači i poraz jedne ideologije. "Ideologija islamizma je i dalje itekako moćna i ima svoje pobornike diljem Zapada", kazao je i dodao da se radi ili o pojedincima koji se ad-hoc organiziraju ili napadaju sami pojedinci koji su na razmeđi između samoubilačkog terorizma ili misija iz kojih se ne mogu izvući.
"Obično se uvijek radi o imigrantima ili prvoj ili drugoj generaciji koji nisu integrirani u ta društva. I koji ili jesu ili nisu bili pod tretmanom obavještajnih službi i koji su proglašeni rizikom niske razine", rekao je.
Na pitanje može li Hrvatska biti moguća meta, odgovorio je da je terorizam došao u Europu. "Teorizam je naša svakodnevnica i to je problem koji je očito otporan na eradikaciju. Zadnjih godina imamo eskalaciju i Europa je sve više postala meta terorizma pogotovo ovog s islamističkim predznakom", kazao je.
"Hrvatska je dio zapadnih alijansi. Nema nikakve dileme da je na prvoj listi meta su, u globalnom sukobu islamista i Zapada, su takve države i naravno da ni Hrvatska nije izuzeta od jedne opće razine opasnosti u odnosu na terorizam. Ali to ne znači da postoji izravna prijetnja. U ovom trenutku ne postoje nikakvi razlozi, ali je pitanje koliko će talvi razlozi biti odsutni", rekao je.
"Ono što smo svjedočili i prije tri tjedna je da Hrvatska ima situaciju unutarnjeg terorizma za koji mi se čini da je čak i više opasan od ovog globaliziranog islamističkog terorizma", zaključio je.