Indonezija se geografski nalazi u Pacifičkom vatrenom prstenu, regiji poznatoj po čestim seizmičkim aktivnostima i vulkanskim erupcijama, no rijetkost je da je baš jedan otok pogodi tako puno snažnih potresa u kratkom razdoblju, smatraju lokalni geolozi.
Uzrok niza nedavnih potresa na Lomboku je sudaranje dviju tektonskih ploča, australske i euroazijske. Obje leže neposredno ispod arhipelaga, kažu geolozi.
Kompresija ili rastezanje u ploči može uzrokovati pukotine u kori, a ta područja, na kojima se nakupljaju i oslobađaju tektonske napetosti u kori, zovu se rasjedi.
U slučaju nedavnih potresa na Lomboku kompresija je potaknula seizmičku aktivnost duž geološkog rasjeda oko otoka Floresa, koji se nalazi sjeverno od Lomboka i pod oštrim kutom prolazi od istočnog kraja otoka Jave do Timora.
Neobični potresi koji i dalje prijete
"Jasno je da se neki dijelovi rasjeda pomiču u svakom trenutku", kaže Chris Elders stručnjak za tektoniku i strukturnu geologiju na zapadnoaustralskom sveučilištu Curtin, te dodaje kako nije neobično da nakon vrlo snažnog potresa uslijedi više slabijih, a rjeđe i onih jednake magnitude.
Adang Surahman, stručnjak za potrese na Tehnološkom institutu u Bandungu niz snažnih potresa na Lomboku smatra "prilično neobičnima" te vjeruje da proces "trešnje tla još nije u potpunosti završen".
Lombok su pogodila dva smrtonosna potresa 29. srpnja i 5. kolovoza, a nakon njih i još nekoliko manjih. Poginulo je 500 ljudi.
Mjesto s 90 posto svih potresa na svijetu
Pacifički vatreni prsten, koji se proteže dužinom od 40.000 km i obuhvaća oko 450 aktivnih i ugaslih vulkana, geološki je najaktivnije područje na Zemlji. Tu se događa 90 posto svih potresa na svijetu.
Ne treba zaboraviti ni jak potres magnitude 8,2 koji je u nedjelju pogodio područje Tihog oceana blizu Fidžija i Tonge, no dogodio se vrlo duboko pa nije pokrenuo tsunami niti je uzrokovao štete. Potres je bio na dubini od 559,6 kilometara što je prigušilo podrhtavanje na površini i nije bilo opasnosti od tsunamija.
